Opisi programa – LegendFest 2022

PREDSTAVE

  • PREDSTAVA: „ISTRIJANSKE NAVADE“ – Teatar Naranča

„Istrijanske navade“ komedija je u kojoj s puno samoironije govorimo o običajima na našem poluotoku, odnosu prema „fureštima“ i snalažljivosti istarskog čovjeka.

Što se dogodi u istrijanskoj obitelji kada unuka nakon studija u francuskoj dovode svog zaručnika iz Belgije u istarsko selo, kako to prihvaćaju roditelji, nonići i pranona te ostatak sela? Saznat ćete u ovoj novoj komediji.

Nakon velikog uspjeha hit komedije “Moje istrijansko korona vjenčanje“ koja je prošloga ljeta do suza nasmijala publiku diljem Istre, autor teksta Goran Mihovilović i glumački ansambl Teatra Naranča pripremaju svim zainteresiranim posjetiteljima festivala komediju koja se ne propušta!

  • PREDSTAVA: „HRVATSKE VILE I VJEŠTICE“ – Kazalište Prijatelj

NARODNA VJEROVANJA O VJEŠTICAMA I VILAMA, NJIHOVE OSOBINE I VJEŠTINE, BORBA BOGA VOLOSA I DIVA KLEKA ITD. 

Predstava „Hrvatske vile i vještice“ je šaljivo „znanstveno“ predavanje obogaćeno pjesmom, plesom i  uprizorenjima hrvatskih usmenih narodnih priča i legendi u kojima se pojavljuju ti, svakako najpopularniji, ženski likovi mitova i bajki. Predstavit će nam se tako pripita zagorska coprnica, dalmatinska višta će nas podučiti kako se leti na metli, a vidjet ćemo i kako vile stepaju svojim kozjim nogama, a vidjet ćemo i borbu boga Volosa i diva Kleka…  remda su vještice i vile na prvi pogled i u većini priča izgledom i karakterom posve suprotstavljene, u ovoj predstavi ćemo saznati da i jedne i druge mogu pomagati, ali i naškoditi ljudima. Zato je pametno biti u dobrim odnosima s njima. Moramo poštovati i čuvati priče o njima jer ih je sve manje, a svijet bez vila i vještica bio bi jako dosadno i ružno mjesto. Ideje za dramatizaciju preuzete su iz narodnih priča koje su sakupili Jozo Vrkić, Vid Balog, Darinka Hanžek, Josip Kekez, Joža Skok i drugi. Predstava „Hrvatske vile i vještice“ prošle je godine uvrštena u program 14. Festivala drame za djecu Mali Marulić, 28. Festival glumca u Vinkovcima te na 61. Šibenski dječji festival.

Također nominirana je za Nagradu hrvatskog glumišta kao najbolja predstava za djecu i mladež, a Hrvoje Zalar za najboljeg glumca u predstavama za djecu i mladež.

„Hrvatske vile i vještice“ su zamišljene kao obiteljska predstava u kojoj će uživati i mali i veliki gledatelji. Dramatizacija i režija Hrvoje Zalar, scenski pokret Maja Đurinović, glumci Anja Đurinović, Vini Jurčić i Hrvoje Zalar, oblikovanje tona Dražen Slopšek

  • PRIPOVJEDNA PREDSTAVA: „Ples uz vjetar“ – Teatar Oz

Margareta Peršić ispred Teatra OZ. Jedna pripovjedačica, jedan pantomimičar i jedan glazbenik glasom, pokretom i glazbom pripovijedaju svoju priču. 

Kako bi svijet izgledao, kada bi svatko radio posao za kojeg je stvoren? Kad bi imao priliku dati najbolje od sebe i tako činiti svijet boljim mjestom za živjeti?

Koliku snagu ima pojedinac da se odupre normativima i predrasudama okoline i zaživi svoj san? Umjetnost u odnosu naspram konzumerizma i utrke za novcem. Vrijednosti koje okrepljuju dušu, naspram, trenutno zadovoljenih površnih, umjetno stvorenih potreba. Kakvu ulogu ima umjetnost u svakodnevnim životima i kakav je život bez nje? Je li uopće moguć?

Živjeti život u svijetu gdje zvuk nema glazbe, gdje govor nema poezije, gdje pokret nema plesa- je li to svijet koji sada stvaramo, u ovoj krizi ljudskog duha,  kada nam je oduzeta pozornica?

Što je to što povezuje poljoprivrednika, učitelja, glumca, automehaničara i kvantnog fizičara?

Ta i još nekih stotinjak pitanja, postavlja ova predstava i nudi ih na pladnju gladnom gledatelju, žednom umjetnosti i žive riječi…

SCENSKE IZVEDBE

  • LADA – Izvedbena umjetnost, multimedijalna plesna predstava 

Multimedijska plesna predstava Lada inspiraciju crpi iz slavenske mitologije. Ime je dobila prema božici ljeta i ljubavi, a u njoj se slavenske legende i vjerovanja isprepleću u priči o potrazi jedne djevojke. Putem nje ulazimo u magične mitološke svjetove jednako kao što pokušavamo proniknuti u svoju nutrinu. Lada je božica, Lada je djevojka, Lada je svatko od nas – ona je pitanje i odgovor, slutnja i čežnja za promjenom, traganje za onim što nas čini jedinstvenima, za ljubavlju. Lada je božica, Lada je djevojka, Lada je svatko od nas – ona je pitanje i odgovor, slutnja i čežnja za promjenom, traganje za onim što nas čini jedinstvenima, za ljubavlju.

  • Pričom te zovem – Božanski boj – Margareta Peršić 

Pripovijedanje priče po mojem izboru, izuzetan je audiovizualni doživljaj za djecu i odrasle. Svojim pristupom, odabranu narodnu bajku podižem na razinu zasebnog, specifičnog  scenskog izričaja. U svojoj izvedbi kombiniram elemente pripovijedanja (storytelling), pantomime i teatra. Pripovjedna izvedba počiva na tradicijskim pripovjednim znanjima, a često koristim animacijske i minimalne scenske elemente kako bi zvukom ili bojom doprinijela izravnijem stvaranju mentalne slike kod publike. Ovo je izuzetno ekspresivna forma koja se oslanja na mimiku, geste, posturu i govor tijela te glasovne varijacije. Kroz svoju ulogu pripovjedačice upravljam i oživljujem sve likove u priči.

  • Zmaj z Učke gore – interaktivno pričanje priča – Milan Medak i Sanja Lađarević

Performans započinje ispred zgrade općine/info centar, stvaranjem i oživljavanjem Učkogorskog zmaja i nastavlja se njegovim letom do mjesta pričanja priče – vedute Sv. Jelene. Prijepodnevno interaktivno pričanje priče Vile vilice, patuljci Šigimigići i zmaj Zelenaš te popodnevno Divojka i zmaj.

Kao sveučilišni dramski pedagozi željeli bismo svoje dosadašnje iskustvo u dramskopedagoškom radu i novostečena znanja i vještine podijeliti sa publikom Legendfesta. Obzirom da nam je čakavski materinji jezik, i da su predviđene priče izvorno nastale i prenošene na čakavštini, mi ih na takav način želimo prikazati, a time pridonijeti očuvanju i osvještavanju zavičajnog identiteta, kao i upoznati širu publiku sa kulturnim, jezičnim naslijeđem Istre, te potaknuti njihov interes o istom.

Priče i materijali za program su uglavnom bazirani na literaturi: „Štorice od štrig i štriguni“ Drage Orlića, „Fiabe e leggende dellʾIstria“ Giacoma Scottia, „Fantastična bića Istre i Kvarnera“ Borisa Perića i Tomislava Pletenaca, „Istra između zbilje i fikcije“ Miroslava BertošeTe  Jakova Mikca „Istarska škrinjica“

Pričanje priča je zamišljeno interaktivno uz obilato korištenje dramskih tehnika i igara: prije samog pričanja, za vrijeme pričanja i nakon ispričane priče.

  • POVIJESNA UDRUGA “KAŠTEL” – Inkvizicija Vještice Mare – Viteške borbe, inkvizicija štrigi Mare i performans Lopova

 

  • Žarko Plamenčić i leteće vatrice – žongliranje vatrom

KONCERT

  • Etno skupina Veja

Etno skupina Veja dolazi iz Pazina i na moderan način istražuje i izvodi tradicijsku glazbu Istarskog poluotoka.

Od samoga početka svog djelovanja skupina je uzimala motive iz tradicijske glazbe istarskog poluotoka kako bi u vlastitim modernijim aranžmanima takvu glazbu predstavila publici. Inspiraciju i motivaciju crpe iz glazbe koja je ispunjavala živote njihovih predaka dajući joj novu energiju.

Ideju o osnivanu benda pokrenuo je Goran Farkaš još 2007. godine, kada je započeo s istraživanjem Istarske tradicijske glazbe. Bend je tada započeo sa svirkama na lokalnim manifestacijama, a ovisno o mogućnostima izmjenjivali su se članovi benda. Današnja postava čini Veju od 2010. godine.

Bend koristi mih, gajde, kaval, violinu, harmoniku, gitaru, bas gitaru, harmoniku i cajon, u raznim kombinacijama. Njihovi su koncerti jednako dobro prihvaćeni među domaćom kao i među stranom publikom, što su više puta dokazali na raznim događanjima. Od koncerata izdvajaju nastupe na festivalima TradInEtno (Pazin, Hrvatska), Ethnoambient (Solin, Hrvatska), Arheo.S (Grčka, Italija i Albanija), Viljandi Folk Festival (Viljandi, Estonija), te nastup u klubu „New morning“ (Pariz, Francuska), jednom od najpoznatijih jazz klubova u Francuskoj. 

Veja je sudjelovala i u raznim projektima i glazbenim suradnjama od kojih su među značajnijima izvedba Vejine pjesme „Anka“ zajedno sa Surkom (beatbox), pjevačicom Elis Lovrić i plesnim studiom AB original na otvorenju Pulskog filmskog festivala, suradnja s etno zborom Čipkice, te sudjelovanje na radionici za djecu „Glazbeni poučak“.

„Dolina mlinova“ Vejin je album prvijenac na kojemu se nalazi 10 pjesama. Većina ih je tradicijskih koje su članovi benda aranžirali i odsvirali na sebi svojstven način, dok su dvije pjesme autorske.

  • GLAZBENI SASTAV PLET

Sastav koji njeguje tradicijsku glazbu i napjeve. Ovaj trio čine Goran Mikas-glas, Dominik Kunić-gajde, diple,dude.

Goran Grgurev-tapan i perkusije.

Inspiraciju pronalaze u izvornim tekstovima i pjesmama iz drevne Poljičke Knežije koje je prikupljao i pokretač benda Goran Mikas, ali i iz drugih krajeva Hrvatske. Plet nosi naziv po odjevnom predmetu gornjopoljičke ženske narodne nošnje, to je ogrtač od grubog sukna kojim su se žene zimi štitile od hladnoće. Zanimljive tekstove kroz koje se provlači čitav niz vjerovanja i mitologije iz Gornjih Poljica kombiniraju uz različita tradicijska glazbala poput gajdi,dipli, duda praćenih tapanom. Plet trenutno snima svoj prvijenac u zagrebačkom studiju Maha, a na Legenfestu će predstaviti  tek snimljene materijale. Tekstovi su priča prožeta raznim porukama a nadopunjavaju ih gajde, dude i diple na kojima svira vrstan gajdaš Dominik Kunić te tapan pod palicama Gorana Grgureva što pjesmama daje jednu notu tajanstvenosti baš poput kraja iz kojeg dolaze.

  • “Božanski boj” – audiovizualni performans u izvedbi “HORMONIKA BALKANIKA”

HORMONIKA BALKANIKA djeluje kao Dj-duo koji selektira ogroman spektar balkanske i gipsy glazbe od roots izvođača, preko duba, chilla, ambientala, d’n’b-a, housea, swinga, electra… setove prate sa živim instrumentima te često nastupaju i kao kolektiv. Za ovu prigodu, nastupiti će upravo kao kolektiv u kojem se stvara fuzija moderne elektronske glazbe i tradicionalnih instrumenata sa našeg područja, a cijeli prformans završava vrhuncem u kojem će se desiti borba između Peruna i Velesa, dva vrhovna, ali i dva vječno suprostavljena staroslavenska božanstva. Iako u toj borbi Perun pobjeđuje, ta borba zapravo je vječna i bez nje svemir ne bi bio u harmoniji. Taj božanski boj zapravo je ciklički proces održavanja ravnoteže, izmjena dana i noći, izmjena godišnjih doba, rađanja i umiranja svega onoga što čini univerzum i prirodu koje smo svi i sami dio. Perunova pobjeda zapravo je povratak dana, ljeta, svjetlosti…početak novog kruga! Bez te borbe, ravnoteža je nezamisliva, što je vjerovanje starih Slavena…

RADIONICE

  • “Ukroti pićanskoga zmaja” – Ivana Miočić – izrada i puštanje letećih zmajeva

Radionica izrade i puštanja letećih zmajeva namijenjena je djeci, ali i zainteresiranim odraslima (prvenstveno roditeljima). Ova radionica provodila se na Legenfestu u Pićnu 2013., 2015., 2018., u Lukavcu 2016., u Velikom Taboru 2019. godine, a iskustvo pokazuje da se svake godine na radionici traži mjesto više za sudjelovanje, kako roditelja tako i djece. Ova radionica već tradicionalno postaje prepoznatljiv događaj festivala.

Radionica započinje tako što svaki sudionik dobiva set materijala potrebnih za izradu letećeg zmaja (drvena konstrukcija, najlon, špaga, materijal za dekoraciju zmaja – krep papir, ukrasne trake, flomasteri i boje za crtanje…), a voditeljica radionice usmjerava sudionike kroz proces sastavljanja zmaja. Finalni produkt radionice je funkcionalan leteći zmaj kojeg dijete može „puštati“ na vjetru i ponijeti kući.

Za sudjelovanje na radionici traže se spretne ručice koje znaju rezati, lijepiti i zavezati čvor. Za izradu zmaja potrebno je oko 40 minuta. Na samom kraju, ideja je da se prošetate po mjestu, pronađete vjetroviti proplanak ili livadu te pustite vašega zmaja da se bori s vjetrom!

  • Mokoš Velesova – radionica travama i izrada napitaka…

“Mokoš Velesova” je izravnom linijom svojih ženskih predaka, s koljena na koljeno, naslijedila dar za rad s travama i za tradicionalno balkansko vještičarenje. Baka ju je od malih nogu podučavala i prenijela joj svoje znanje kako bi se očuvalo.

Posvetila je svoj život u potpunosti Čarobilju i komunikaciji sa duhovima i čuvarima bilja te liječenju biljem. Njena kreativnost u duhu tradicije slavenskog naroda obuhvaća i ručne radove u obliku veza, također piše tekstove koji prate slavensku tradiciju no na ovoj konkretno radionici upoznat će vas sa Čarobiljem te ćete moći s njom izraditi biljni, bezdimni tamjan od biljaka, šumskih plodova i smole, rađen po tradicionalnoj slavenskoj recepturi koji će poslužiti za energetsko čišćenje prostora biljem.

Imat ćete priliku i zaigrati se sa izradom ljekovitog eliksira te dobiti uvide u način liječenja energijom bilja. Tamjan i eliksir ćete dobiti na dar kao uspomenu na druženje.

“Mokoš” se raduje svim vašim pitanjma vezanim za tradicionalno balkansko vještičarenje i druženju u okruženju u kakvom se ona osjeća kao doma.

  • “NAPRAVI SI SVOJ ŠTRUMIENT I PIŠĆI!” – Marino Kranjac 

Marino Kranjac je aktivan na području Istarske tradicijske glasbe od 1986. godine, Bio je član ansambla Istranova, Pišćaci, Tolovaj Mataj,Trio Kras, Marušić IsTrio, danas vodi ansambel Vruja i Zingelci. Od 2004. godine ima status slobodnog umjetnika – muzičar, instrumentalist i godinama je aktivan na pedagoškom području izvođenjem glazbenih radionica u vrtićima i školama.

Glazbena radionica “Napravi si svoj štrumient i pišći!” sudionicima omogućuje, da si pod vodstvom mentora sami izrade svoje istarsko tradicijisko glazbalo iz trstike – nonola. Radionica je primjerena za odrasle i djecu, poželjno je da roditelji skupa sa djecom naprave svaki svoj instrument i onda zajedno zasviraju. Nonola je neka vrsta istarskog Kazooja, jednostavan i jako zabavan za sviranje.

  • “Mala škola čarobiranja” – Monika Marinović 

Mala škola čarobiranja – Znanstveni pokusi za djecu – Radionica znanstvenih pokusa inspirirana je nevjerojatnim izumima i znanstvenicima, a ukomponirana je u priče o svijetu magije, čarobnjaka i štriga.

  • Radionica “Sveti trokut Perun ~Veles~ Mokoš” – Tomislav Cvar

Na radionici “Sveti trokut Perun ~Veles~ Mokoš” Tomislav će kroz duhovni opis svetog trokuta postaviti poveznicu duhovnog, sociološkog i ekonomskog poimanja svijeta starih Slavena. Saznati ćemo zašto su Bogovi u točno postavljenom odnosu među sobom i kako se to precrtava na odnos ljudi i njihovih društvenih slojeva. Kako gore, tako dolje!

Vrijeme trajanja radionice je 30 minuta.

Na drugoj radionici, onoj izrade diplica moći ćete izraditi najstariji instrument na našim prostorima. Diplica se sastoji od udarnog jezička izrađenog od trstike, s pet rupica u prebiraljci. Nema određen tonalitet jer su instrument pravili ljudi koji nisu marili za finese pri izradi. Zasvirajte svoj vlastiti, najstariji instrument s naših prostora. Na radionicu je potrebno ponijeti mali, oštri nožić.

Vrijeme trajanja radionice je 3 sata.

IZLOŽBENE I SCENSKE INSTALACIJE

  • Petar i August Popijač – likovna scenografija “Božanski boj”, izrada unikatnih skulptura i instalacija, postavljanje istih u prostor grada Pićna kao likovno uređenje festivala, čitanje tarota itd.
  • Nikola Faller – izgradnja velikog Peruna od slame, spaljivanje iste na kraju festivala.
  • Izložba LegendFest

PREDAVANJA

  • Mirjan Rimanić – BOŽANSKI BOJ NAD PIĆANSKIM LUGOM, STAROSLAVENSKA TOPOGRAFIJA PIĆNA I OKOLICE

Područje kojim se bavim mogu opisati kao istraživanje ostataka kulture starih Slavena u istarskom krajoliku. U tom kontekstu u samom Pićnu i njegovoj okolici nalazimo više toponima koji svoje podrijetlo vuku iz staroslavenske kulture, kako što su Lug, dolina pod Pićnom, Dumbrova, šuma kod Potpićna… Tu su i crkve sv. Mihovila u Pićnu, sv. Marije u Čepiću, sv, Jurja u Kožljaku … koje su “interpretatio christiana” zauzeli su kultni prostor Slavenskih poganskih božanstava. Budući da se sav taj prostor, odnosno pejzaž koji je za Slavene izuzetno važan, može najbolje vidjeti s prostora crkve sv. Mihovila može se smatrati da se u pretkršćansko vrijeme na tom mjestu nalazio poganski idol kojem su lokalni Slaveni prinosili žrtve.” 

OSTALO: 

  • Facepainting, animatori, izlaganja na štandovima (Dražen Markotić Vega) te brojna druga iznenađenja…

Pratite nas na Facebooku festivala – LEGENDFEST!

Vidimo se 30.7.2022. u bajkovitom Pićnu, Istra!

Dodaj svoj komentar