Programski sadržaji LegendFesta u Velikom Taboru 15. rujna 2018.

PROGRAMSKI SADRŽAJI LEGENDFESTA – festivala legendi, mitova i priča Velikom Taboru 15. rujna 2018.

 

KONCERTI:

TRI GLASA – TRI GITARE – Umjetnička organizacija AKCENT STUDIO – TRIO – DUNJA KNEBL, LIDIJA BAJUK, ELIS LOVRIĆ

Tri hrvatske kantautorice – Dunja Knebl – etnoglazbenica, kantautorica (http://dunjaknebl.com), Lidija Bajuk – etnologinja, kantautorica (http://www.lidijabajuk.com/) i Elis Lovrić – glumica, kantautorica (www.elislovric.com) po prvi puta će na jednom festivalu nastupati zajedno – kao osebujan trio: Tri glasa – tri gitare. Svaka od tri autorice, u nastupu u trajanju od 90 minuta, ispreplesti će svojom interpretacijom stvaralaštvo drugih dviju autorica te tako stvoriti preplet emocija, ispjevane baštine i osobnih priča: žena, znanstvenica, umjetnica, istraživačica i suvremenih čarobnica.

Tri kantautorice, tri suvremene čarobnice, glazbom i pjesmom prenose priču svog zavičaja i njegovih mističnih bića. Inspirirane tradicionalnom pjesmom i dijalektima – odvode nas na putovanje u tri hrvatske regije (kajkavsku, štokavsku i čakavsku) ali i u osobni svijet snažnih žena te pred publikom stvaraju čaroliju emocija i oživjele baštine.

Plet

Plet je etno bend koji svoj rad zasniva na istraživanju pjesmarice Poljičke republike te istu donosi u novom ruhu uz pratnju tapana te raznih tradicionalnih glazbala. Svirke Pleta podsjećaju na ono prastaro okupljanje ljudi oko vatre i zazivanje posebne energije koja slušatelja odvodi u jedan lijepi trans izazvan laganim i ritmičkim pletenjem glazbe i okoline.

“Gipsy Boogie i Ča God” je glazbeni sastav od četvero ljudi koji stvaraju ambientalnu etno glazbu prilagođenu duhu i vremenu određenih tematika festivala na kojima sviraju. U svojoj glazbi koristimo instrumente iz raznih krajeva svijeta kao što su indijska Mandolina, grčki Bouzouki, afrički Djembe i turska Darbuka, a ponekad po potrebi koristimo i razne druge instrumente i zvučne efekte.

PERFORMANSI:

Voden vile i vilinska bića – pjevanje,  glasovi i glazba Vila – Ivo Vičić

 

Ambijentalna instalacija i performans koji se ponavlja više puta za dnevnog trajanja festivala i sadži „live“ izvedbu digeridoo instrumenta (Vic) i ženski vokal (Vanesa-vila) na podlogu elektronske ambijentalne glazbe (down-tempo, new age). Atraktivan je jer bi izvedba (svirka) digeridoo-a i pjesma (vila) išla uživo u odgovarajućem ambijentu (stara vodenica ili sl.)

Ambijentalna instalacija i performans koji se ponavlja više puta za dnevnog trajanja festivala uz  „live“ izvedbu digeridoo instrumenta i ženski vokal (vila) na podlogu elektronske ambijentalne glazbe i pozadinska zvučna kulisa daje dodatnu težinu i dimenziju festivalu, zvučnu, jer ova instalacija/performans donosi nam magiju vilinskog zvuka. U magičnom okruženju Roškog slapa sa postojećim zvucima vode, potoka vodenice ova bi instalacija/performans oplemenila ponudu i ponudila mjesto za uživanje u zvuku i opštanje uz magične zvukove vila.

 

Dreamtime – Australian Didgeridoo and Aborigines Stories – Vic Dragicevich

Multimedia performans – instrumental (didgeridoo/percussions instruments) – Udruga PellowahHR 

Traditional Aboriginal story telling (Dreamtime stories)

-Performans didgeridoo kompozicija sa tradicionalnim aboridžinskim temama i zvukovima

-Kompozicije za didgeridoo sa zvucnim podlogama by Ivo Vicic

-Demonstracije i radionice (workshops) sviranja didgeridoo-a

Glazbeni dio

-Performans didgeridoo kompozicija sa tradicionalnim aboridžinskim temama izvukovima

-Kompozicije za didgeridoo, violončelo i konge

-Demonstracije i radionice (workshops) sviranja didgeridoo-a

 

Recitalni dio

-Čitanje priča i predanja (Dreamtime stories) o postanku svijeta i  o mističnim stvorenjima u Australsko-Aboridžinskoj kulturi

-Upoznavanje sa tradicionalnim Aboridžinskim običajima i ceremonijama glede obitelji, plemenskih zakona i pravila, te prirodne medicine i duhovnog zdravlja

Vizualni dio

-Aranžiranje kamenih struktura i rezbarenje u drvetu

-Moderna likovna umjetnost sa tradicionalnim motivima

-Slike iz života današnjih Aboridžinskih zajednica

-Likovna umjetnost na prirodnim materijalima, lišću, kori od drveta, na kamenu, tekstilu, u špiljama, na didgeridoo i drugim tradicionalnim instrumentima i oružju

RADIONICE:

Pričajmo slikama – Kristijan Jerković

Pripovijedanje bajki uz ilustracije i slaganje puzle uz slobodnu interpretaciju/sudjelovanje publike.

Pričajmo slikama je program osmišljen kao pripovjedanje priče Šuma Striborova Ivane Brlić

Mažuranić uz ilustracije (kazališna tehnika kamishibai). Zatim bi uslijedila promocija bajke

Kontići – čuvari šume, a zaključilo bi se slaganjem puzle Drvo života autora Kristijana Jerković.

Kamishibai Šuma Striborova izvodi se prema tekstu Ivane Brlić Mažuranić. Nakon toga slijedi promocija bajke Kontići – čuvari šume, koja je izdana prilikom međunarodnog projekta Enjoy Heritage između Slovenije i Hrvatske u Općini Vrsar. Bajka je ekološke naravi i uči djecu o zaštiti šume i njenih žitelja (biljke i životinje) kroz priču o obitelji patuljaka koja šumu spašava od požara. Uz priložene ilustracije u knjizi koje je izradila Sara Gortan, promatračima će biti približena priča bajke, pa bi je netko od dobrovoljaca iz publike mogao pročitati (moguće i grupno čitanje). Za potrebe festivala je moguće donijeti nekoliko bajki. Slušatelji/promatrači bili bi senzibilizirani na važnost pripovjedanja bajki te obogatili rječnik, s posebnim naglaskom na dječju publiku. Na koncu bi uslijedilo i slaganje lagane puzle što bi djeci, a i odraslima pobudilo znatiželju i maštu.

„Čuvari svirala“ – Jasmina Žiljak Ilinčić

Izražajno pripovijedanje ili storytelling (ne čitanje, već pripovijedanje dvije bajke) odvija se u krugu djece  koja sjedeći (na travi ili podu), pozorno slušaju bajku. Nakon toga slijedi razgovor o bajci,  kreativno-jezično stvaralaštvo pa dramske igre i vježbe, tematski povezane s bajkama. U igrama ćemo koristiti instrumente (razne zvončiće, šuškalice, udaraljke, rain stick i sl.,  a onda i one „čarobne zvukove“ koje može stvariti naše tijelo ili predmeti iz okoliša).

Istraživat ćemo ritam, tijelo, pokret.

Završnim igrama disanja smirujemo aktivnosti, stišavamo tijelo i duh.

Na kraju motiviram djecu na istraživanje/čitanje ovih i sličnih bajki za djecu na temu vila, coprnica, krsnika, patuljaka i sl.

„Kaj su COPERNICE skuhale“ – Kristina Horvat

Radionice bi trebale početi “mračnim facepaintingom” kako bi svi polaznici bili uživljeni u svoje uloge mračnih čarobnjaka, vještica, duhova, prinčeva i princeza. Paukove mreže, zmije, lubanje, zlatnici, duhovi samo su dio motiva kojima se mogu oslikati djeca ali i odrasli. Nakon toga slijedila bi glavna radionica “RECEPT ZA COPRANJE “. Polaznici bi za početak, trebali sami napraviti svoju magičnu tintu s kojom će pisati recepte. Tinta se sastoji samo od prirodnih materijala: mljevi se ugljen , miješa sa malo meda i vode te se perom (koka, guska) piše po papiru. Polaznici će osmisliti što žele “zacoprati” i prema tome sastaviti vlastiti recept za čaroliju. U tu čarobnu mješavinu se mogu staviti krila šišmiša, tri pauka, malo slame, oko, sedam gusjenica i još svašta što mašta može izmisliti… I na kraju; interaktivna igra “pronađi pauka u kotlu” .U velikom kotlu (duboki lonac) izmješali bismo slatkiše, šljokice i kamenčiće i sve to prekrili hrpom slame ili rafije….U sve to sakrili bismo jednog gumenog pauka. Igre se igra tako da troje-četvero gurne ruku u lonac i pokuša pronači pauka a da pri tome ne gleda u lonac. Pobjednik je onaj koji pronađe pauka i bude posut šljokicama, a oni koji nisu uspjeli pronaći pauka nemoraju biti tužni, jer u loncu ima i slatkiša.

Copranje sreće. Ili duži naziv – Skidanje uroka i copranje sreće – Žanet Vavra
Imala bih dvije kutije – crnu i bijelu. U crnu bih stavila balone. Kroz te balone – upuhivanjem negativnih emocija i problema, jednom rječju – uroka – oslobađali bi se svega lošeg. Kad bi napuhali balon – ja bih napravila nad tim jednu bajalicu i dala im iglu – kojom bi onda oni probušili balon i na taj način – simbolički – oslobađali se uroka. Blagoslovila bih ih novom bajalicom, posula prahom sreće (šljokice ili nešto slično) i iz bijele kutijice bi izvlačili neku pozitivnu, novu, sretnu poruku za dalje.

Bijela coprnjija: čiri-bu-čiri-ba – Kristina Panić

Nekoć davno žene su optuživali za magiju. Kazne su bile strašne i okrutne. Postojalo je onda, a i danas, nešto što se smatra bijelom coprnjijom.

Na ovoj radionici detektirat ćemo tegobe i boljke i za njih pripremiti lijek od posebnih čarobnih, ljekovitih trava. Trave će se koristiti po posebnim uputama i uz aktivaciju čarobnih rijeći.

Upute kako to napraviti, biti će pokazane i date na radionici.

 

Predviđeno vrijeme trajanja: 2 sata

Potrebno za izvedbu: stol, stolice, trave, komedi tkanine, špaga, male boćice

 

Naš projekt “Music Makers” zamišljen je da osvijesti mogućnost novog načina slušanja i izvođenja glazbe, da nam svima malo otvori uši i oslobodi ruke u vlastitom kreativnom sviranju. Druga zanimljivost je korištenje materijala koji čine našu svakodnevnicu, za izradu DIY instrumenata. Na radionicama za djecu i odrasle (program je prilagođen uzrastu), pokazujemo kakav instrument se može napraviti od plastičnih boca i kanti, drva, metalnih šipki, pvc cijevi, gumica i balona, konzervi, svježeg povrća… i ustvari nikad ne prestajemo istraživati u recikliranju materijala. Radimo šuškalice, bubnjeve, frule i zviždaljke, žičane instrumente, didgeridoo, kazoo, i razne sound effect naprave. Neke instrumente radimo na licu mjesta, neki su napravljeni prije, pa objašnjavamo kako smo došli do tih oblika i zvukova… i onda sviramo. Neobični soundovi i sloboda u izražavanju i igranju – upravo to nam je cilj.

 

HAI – HRVATSKE AUTENTIČNE IGRAČKE  – poVUcizakulturu – udruga za projektni menadžment u kulturi

HAI

 

Hrvatske autentične igračke – inovativan je brend na tržištu igračaka, koji je nastao u suradnji Studija dizajna i udruge poVUcizakulturu, s ciljem razvoja didaktičkih igračaka koje potiču interaktivno iskustvo igre.

Inspirirane su hrvatskom baštinom. Didaktički materijal namijenjen je djeci predškolskog i školskog uzrasta. Cilj je igrom steći iskustvo te spontano usvojiti nova znanja i vještine , a ujedno upoznavati hrvatsku baštinu. Ostali specifični ciljevi postignuti su njegovanjem tradicije, uspostavljanjem pozitivnih emocija igrom,  učenje kroz praksu, razvoj kreativnosti i vizualne kulture. Poseban naglasak stavlja se na izbjegavanje doslovnosti u prenošenju sadržaja i na kreativnoj slobodi u interpretaciji vrijednosti baštine koji su osnova koncepta serije igračaka HAI.

 

Sa HAI igračkama djeca će moći sama plesti Pašku čipku igrajući se igračkom Pagus, moći će kreirati narodne nošnje i zaplesati kolo s igračkom Zvutka, zaigrati društvenu igru koju smo nazvali Čičulin a nastala je inspiracijom kao u starija vremena, hrvatske obitelji nisu imale dućane i pekare u kojima se kupovao kruh kao što je to danas. Oni su svake nedjelje pekli svoj kruh za svaki dan u nadolazećem tjednu, s time da su jedan jeli odmah. Ostale kruhove su stavljali na viseće drvene grede kako bi kruh bio što dalje od tla jer su tada živjeli u ako ne higijenskim uvjetima, pa su često životinje ulazile u domove i jele njihovu hranu. Inspiracija za kolutove proizašla iz tradicionalne tehnike pisanja kruha. Tradicionalan običaj u hrvatskim domovima je bio da se kruh za Božić piše. Tako su Božićni kruh i kolači bili raskošno ukrašeni i originalni.

Znatiželjna nit je igračka koja kod djece razvija kreativnost, mogućnost pletenja u 3D formatu koje se šareni te ih jako veseli, potiče kod djece istraživački razvoj, te smo mišljenja kako dječju igru treba smatrati ozbiljnom dječjom djelatnošću.

 

PREDSTAVE:

PRIČA MI SE PRIČA: REGOČ I KOSJENKA&ŠUMA STRIBOROVA  – Teatar Poco Loco

Projekt „Priča mi se priča“ su potpuno drugačije, interaktivne i zabavne pričaoniceza najmlađe (3+) i cijelu obitelj!

To je jedinstven projekt u trenutnoj kazališnoj ponudi za najmlađe, a osmišljen je kao pripovijedanje bajki i priča.Profesionalni glumci uz pratnju profesionalnih glazbenika i vizualnu pratnju čitaju poznate i manje poznate priče u formatu koncertnog čitanja čime se želi istaknuti važnost pripovijedanja i vrijednost čitanja.
Na našem su repertoaru je dvadesetak naslova u kojima sudjeluje 4 do 6 izvođača (glumci, glazbenici i animatorica ilustracija).

Nakon predstave možemo organizirati DRAMSKU RADIONICU (trajanje 30 min), uz stručno vodstvo glumica – dramskih pedagoginja i pratnju ilustracija projiciranih s grafoskopa. Radionica se sastoji od vježbi iz područja dramske pedagogije koje ciljano potiču maštovitost, suradnju, uvažavanje tuđeg mišljenja, međusobno slušanje i najvažnije – zajedničko kreiranje priče. Pri tome nam pomaže priča koju smo upravo ispričali: djeca (i odrasli!) mogu koristiti elemente pripovijedanja koje su upravo vidjeli ili ispričati priču na svoj način.

Za LegendFest 2018 – Dvor Veliki Tabor predlažemo dvije priče Ivane Brlić Mažuranić koje djecu upoznaju s fantastičnim bićima – malicima, šumskim poglavarom, začaranim šumskim životinjama, divom, vilom i  naravno – sveprisutnom čarolijom.
U Dvoru Veliki Tabor možemo izvesti jednu ili dvije priče – iste ili različite, te nakon njih dramske radionice.
Također, p
riče mogu biti simultano prevođene na hrvatski znakovni jezik.

Simultani prevodioci su stručni komunikacijski posrednici iz Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika za gluhe osobe.

 

Teatar PocoLoco / „PRIČA MI SE PRIČA: Šuma Striborova”
Kome je milija njegova nevolja nego sva sreća ovoga svijeta? Koje boje je Striborova kabanica? Što je to dub? Kakve cipele nosi Malik Tintilinić? Tko je to proždrljiv, nazloban, jezičljiv i goropadan?
Upoznajte snagu majčinske ljubavi uz pomoć Teatra PocoLoco koji će vam od prvog do zadnjeg slova ispričati “Šumu Striborovu” Ivane Brlić Mažuranić.  Poslušajte čaroliju i bogatstvo jezika naše legendarne autorice uz milozvučnu melodiju lutnje.

Teatar PocoLoco / „PRIČA MI SE PRIČA: Regoč i Kosjenka”
Otkrijte što se dogodi kad se udruže golema snaga diva Regoča i vesela narav i neizmjerna znatiželja male vile Kosjenke. Zajedno će otkriti čudesni svijet podzemlja ali i sretno izaći i spasiti pastirska sela od strašne poplave.

Teatar PocoLoco prenijeti će čaroliju bajki,  ljepotu riječi i izniman jezični stil  Ivane Brlić Mažuranić. A melodiju teksta popratit će vrhunski glazbenik Igor Paro na lutnji ili gitari. U priči Regoč i Kosjenka pjevamo narodne pjesme u obradi Lidije Bajuk i Dunje Knebl.

Igraju: Zrinka Kušević, Maja Kovač, Maja Katić, Marko Movre

Lutnja / Gitara: Igor Paro

Ilustracije sa grafoskopa: Petra Bokić

Režija: Renata Carola Gatica

PREDAVANJA:

“Folklorni motivi u Hrvatskoj i Europi” – Tomislav Keglević i Ingrid Kirša

Pregled europske narodne predaje i folklor u Zagorju i okolici. Posebni osvrt na pojedine elemente poput praznovjerja, vukodlaka, coprnica itd. Kroz predavanje, ti će arhetipski fantastični motivi biti prikazani u folklorističkom i sociolingvističkom kontekstu.

Fantastični svijet hrvatskog lutka filma: Projekcija i predavanje Božidar Trkulja

„Posljednji izazov“ autora Božidara Trkulje je 16-minutni lutkarski film napravljen tehnikom stop animacijom, nastao u produkciji Zagreb filma. Nakon projekcije filma, autor će gledatelje uputiti u način izrade lutkarskog filma, ali i animiranog filma općenito uz slikovne i video materijale.

 

KRZO, KLJUN, KOTLIĆ I KUHAČA – Lidija Bajuk

Vješte žene u hrvatskoj usmenoj predaji – predavanje, dr. sc. Lidija Bajuk, etnologinja i etnoglazbenica

 

Dodaj svoj komentar