Program LegendFest manifestacije koja će se održati 7. i 8. srpnja u NP “Krka”
PROGRAMSKI SADRŽAJI LEGENDFESTA – festivala legendi, mitova i priča na
Roškom slapu 7. i 8. srpnja 2018.
KONCERTI:
Cinkuši
Glazba je glavni medij preko kojeg Cinkuši izražavaju svoje ideje i pogled na svijet. Kao
temelj koriste bogatu narodnu baštinu Hrvatske, ponajviše iz kajkavskog govornog područja
u koju interpoliraju autorski pristup i literarne uzore, pa i klišeje koji bude kolektivnu
emocionalnost.
U tradiciji kajkavskog kraja „cinkuš“ označava zvono koje prati ljude od njihovog rođenja pa
sve do smrti. Ono budi, oglašava, upozorava, zvoni na uzbunu, svadbeno je i golgotsko
zvonce. Zahvaljujući energičnosti, iskrenosti i neposrednosti koje su prisutne od osnutka
družine, sredinom devedesetih, Cinkuši traju neovisno o trendovima.
Članovi:
Tihomir Kruhonja (kontrabas)
Mirko Radušić (akustična gitara)
Igor Barić (violina)
Nebojša Stijačić (električna gitara)
Natalia B. Radušić (mandolina)
Marko Meštrović (bubnjevi)
Elis Lovrić
Elis Lovrić, kantautorica i akademska glumica iz istarskog grada Labina poziva vas na
glazbeno putovanje u „Meriku“ – IstraMeriku. Što je to, ili, kako bi Labinjani rekli, ca je to? I
tko je ona?
Ovaj album predstavlja priču koja je i osobna, i labinska, ali odjeci te glazbe sežu i dalje:
„Merika“ je istodobno sjetan i himničan album istarskog mora, brazilskog sunca i glazbenog
otkrića neke vlastite Amerike, mitske zemlje svih kantautora svijeta. Ovaj zvuk podjednako
zavodi iskusne ljubitelje tradicionalnog kantautorskog izričaja, kao i mlađe naraštaje koji teže
za otkrićem svog unutrašnjeg ritma. Uz Elis Lovrić (vokal, gitara, usna harmonika), nastupa
Bika Blaško (violončelo, djembe, vokal).
Kazan Bend
Kazan je bend iz Zagreba osnovan 2012. godine. Sviraju ono što se tradicionalno zove
tradicijska muzika, no želja im je da toj tradiciji i starim, često zaboravljenim, napjevima koje
pronalaze datizvuk koji je prepoznatljiv, živ i zanimljiv današnjem uhu. Temelji tog zvuka su
u tradicijskim melodijama i napjevima s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i
Makedonije.Dosad su nastupali u klubovima i na festivalima u Hrvatskoj, 2013. godine su
izdali EP, a trenutačno rade na novom materijalu i dovršavaju snimanje albuma.
Članovi: Dunja Bahtijarević (bubanj), Lucija Stanojević (violina), Tatjana Bijelić (flauta), Danijel Maoduš (gitara), Zvonimir Mikulandra (gitara), Marko Šturman (udaraljke), Sebastijan Juric (bas, kontrabas).
Plet
Plet je dvočlani ethno bend koji dolazi iz Splita a izvode tradicionalne pjesme te napjeve s
područja drevne Poljičke republike ali i s područja RH.
Upravo vjerujući kako su naše mudrosti duboko usađene u mitologiju i tradiciju,istražujući
tradicionalni izričaj koji je usko povezan s mitologijom članovi Pleta te pjesme izvlače iz
zaborava te im daju novi izričaj ostavljajući snažnu poruku koju nose.
Plet djeluje u sastavu: Goran Mikas na tradicionalnim glazbalima te Matea Puljić (vokal/gitara).
PERFORMANSI:
Igra vila – udruga Traumatic Arts, Zagreb
Prikaz ponašanja vila uz pomoć zračnih rekvizita. Dnevnim performansom na svili predočiti
ćemo predivnu povezanost vila sa prirodom, krošnjama u kojima toliko vole obitavati,
zajedno sa vodom blizu koje se uvijek nalaze. Glazba koja će pratiti izvođačice bit će gotovo
neprimjetna, a pokušati ćemo se koncentrirati na zvukove drveća, vjetra, rijeke, životinja…
Neposredno nakon performansa djeca i odrasli moći će isprobati zračni rekviz (svilu) u
sklopu radionice. Djeca će imati priliku podružiti se s vilama, biti začarana vilinskom
prašinom te barem na trenutak s odraslima probati čaroliju letenja.
Program se sastoji od:
„Vilinska posla“ – Akrobatsko plesni performans (20 min),
„Poleti s vilama“ – radionica plesa na svili za djecu i odrasle (2x 60 min)
Radionice bi se održale tijekom dana (jedna izvođačica držala bi radionice odraslima, dok bi
druga djeci.)
Voden vile i vilinska bića – pjevanje, glasovi i glazba Vila – Ivo Vičić
Ambijentalna instalacija i performans koji se ponavlja više puta za dnevnog trajanja festivala
i sadži „live“ izvedbu digeridoo instrumenta (Vic) i ženski vokal (Vanesa-vila) na podlogu
elektronske ambijentalne glazbe (down-tempo, new age). Atraktivan je jer bi izvedba (svirka)
digeridoo-a i pjesma (vila) išla uživo u odgovarajućem ambijentu (stara vodenica ili sl.)
Ambijentalna instalacija i performans koji se ponavlja više puta za dnevnog trajanja festivala
uz „live“ izvedbu digeridoo instrumenta i ženski vokal (vila) na podlogu elektronske
ambijentalne glazbe i pozadinska zvučna kulisa daje dodatnu težinu i dimenziju festivalu,
zvučnu, jer ova instalacija/performans donosi nam magiju vilinskog zvuka. U magičnom
okruženju Roškog slapa sa postojećim zvucima vode, potoka vodenice ova bi
instalacija/performans oplemenila ponudu i ponudila mjesto za uživanje u zvuku i opštanje uz
magične zvukove vila.
Dreamtime – Vrijeme Snova kroz didgeridoo i Aboridžinske priče
Aboridžini vjeruju da je svaka osoba egzistirala prije rođenja i nastavlja egzistirati nakon
smrti u Vremenu Snova ili Dreamtime. Kroz drevne zvukove didgeridoo-a i autentičnih
Aboridžinskih priča i predanja pokušat ćemo približiti tu najstariju ljudsku kulturu koja se
nije mijenjala unatrag 40,000 godina.
Multimedijalna instalacija uključuje live didgeridoo performans sa tradicionalnim
Aboridžinskim zvukovima i ritmovima uz ambijentalnu zvučnu kulisu Ive Vičića i čitanje
Dreamtime priča i predanja o Australsko Aboridžinskom načinu života, stvaranju svijeta,
duhovnim i spiritualnim bićima. Upoznavanje sa tradicionalnim Aboridžinskim običajima i
ceremonijama glede obitelji, plemenskih zakona i pravila, te prirodne medicine i duhovnog
zdravlja. Performans će se ponavljati nekoliko puta u toku dana sa mogućnošću večernjeg
nastupa na stage-u.
Nastup će biti popraćen slajdovima sa raznim temama iz života i tradicije Aboridžinskih
zajednica, kao što je aranžiranje kamenih struktura i tradicionalna likovna umjetnost na
stijenama, zemlji, pijesku, drvetu i platnu.
Didgeridoo performans – Vic Dragicevich
Čitanje Dreamtime priča – Snježana Dragičević
INTERAKTIVNE RADIONICE:
Radionice pisanja priča za djecu – Tamara Bakran
PISATI JE ŠIRITI SVIJET
Radionica pisanja kratkih priča namijenjena je djeci od 3. do 4. razreda osnovne škole u
trajanju od 60 minuta, u dva navrata. U sklopu radionice predstavljat ću slikovnicu „Ruša je
slutila“ čija je radnja smještena na Roški slap. O slikovnici bi se pričalo s nakanom da se
mašta potakne i rasplamsa te da se djeci približi čin pisanja. Razgovor ne bi bio didaktičke,
suhoparne naravi već više zamišljen kao plodonosni dijalog, rasprava i razmjena mišljenja.
Djeci pristupam kao ravnopravnim sugovornicima koji imaju u sebi potencijal i intuiciju.
Osim predstavljanja slikovnice, s djecom bih osmišljavala i novu priču.
Što vile rade kad’ ne rade? (vilinske radionice) – Kristina Horvat i Maria Matas
Vilinske (z)animacije: vilinsko pismo, izrada vilinskoga prah, vilinskih vjenčića za kosu,
papirnatih lutaka vila, zmajeva, vještica, šumskih bića… Kako izgledati kao vila
(facepainting) i mnoge druge zanimacije čekaju vas na našim radionicama.
Likovne radionice prilagođene su djeci svih uzrasta: radionica
VILINSKE KALIGRAFIJE;
izrađivanje domaće tinte od ugljena, bjelanjaka i malo meda te pisanje guščjim perom, a ako
k tome dodamo znakove runa, možemo pisati vilinskim jezikom. Djeca mogu razvijati maštu
na način da sami smisle simbole kojima bi se vile mogle izražavati da od ljudi sakriju svoje
tajne. Nadalje, čeka nas radionica izrade VILINSKOG PRAHA pomoću kreda u boji i malo
dječjeg mirišljavog pudera, a za sve one koji se ne pronalaze u njima, mogu osmisliti svoje
PAPIRNATE LUTKICE (vile, vještice, zmajeve…) te na njih nanositi prirodne materijale
(rafija, lišće, cvijeće, kamenje…) kako bi osmislili svoje vlastito biće iz mašte. Uz to, izradite
SVOJ VILINSKI VJENČIĆ kakav ste oduvijek željeli jer ćemo vam mi u tome pomoći!
Znamo da je sada puno toga navedeno i da se zasigurno gubite, ali dođite nas posjetiti i
izgubite se u svijetu vila u njihovo vrijeme (ne)rada!
HAI – HRVATSKE AUTENTIČNE IGRAČKE – poVUcizakulturu – udruga za
projektni menadžment u kulturi
HAI
Hrvatske autentične igračke – inovativan je brend na tržištu igračaka, koji je nastao u suradnji
Studija dizajna i udruge poVUcizakulturu, s ciljem razvoja didaktičkih igračaka koje potiču
interaktivno iskustvo igre.
Inspirirane su hrvatskom baštinom. Didaktički materijal namijenjen je djeci predškolskog i
školskog uzrasta. Cilj je igrom steći iskustvo te spontano usvojiti nova znanja i vještine , a
ujedno upoznavati hrvatsku baštinu. Ostali specifični ciljevi postignuti su njegovanjem
tradicije, uspostavljanjem pozitivnih emocija igrom, učenje kroz praksu, razvoj kreativnosti i
vizualne kulture. Poseban naglasak stavlja se na izbjegavanje doslovnosti u prenošenju
sadržaja i na kreativnoj slobodi u interpretaciji vrijednosti baštine koji su osnova koncepta
serije igračaka HAI.
Sa HAI igračkama djeca će moći sama plesti Pašku čipku igrajući se igračkom Pagus, moći
će kreirati narodne nošnje i zaplesati kolo s igračkom Zvutka, zaigrati društvenu igru koju
smo nazvali Čičulin a nastala je inspiracijom kao u starija vremena, hrvatske obitelji nisu
imale dućane i pekare u kojima se kupovao kruh kao što je to danas. Oni su svake nedjelje
pekli svoj kruh za svaki dan u nadolazećem tjednu, s time da su jedan jeli odmah. Ostale
kruhove su stavljali na viseće drvene grede kako bi kruh bio što dalje od tla jer su tada živjeli
u ako ne higijenskim uvjetima, pa su često životinje ulazile u domove i jele njihovu hranu.
Inspiracija za kolutove proizašla iz tradicionalne tehnike pisanja kruha.
Tradicionalan običaj u hrvatskim domovima je bio da se kruh za Božić piše. Tako su Božićni
kruh i kolači bili raskošno ukrašeni i originalni.
Znatiželjna nit je igračka koja kod djece razvija kreativnost, mogućnost pletenja u 3D
formatu koje se šareni te ih jako veseli, potiče kod djece istraživački razvoj, te smo mišljenja
kako dječju igru treba smatrati ozbiljnom dječjom djelatnošću.
Vilinski ormar – Katica Škugor
I ja bih htjela biti vila, bar na kratko!
Radionica vilinskih krila, vjenčića, štapica, šminkanje, posipanje vilinskim prahom, oblačenje
vilinskih haljina. Kako dijete tako i odrasli ponekad požele biti vile. Otvorit će vilinski ormar
– pronaći, zatim obući haljinu, staviti krila te vjenčić na glavu uzeti čarobni štap i uživati u
vilinskom svijetu Nacionalnog parka Krka (ljuljati se na ljuljački, sudjelovati na radionici,
pričati, plesati). Na radionici djeca uz moju pomoć i prisutnost roditelja mogu izraditi
vjenčiće za kosu, vilinske narukvice, krila te vilinski štap i to sve od sveg dostupnog
prirodnog materijala (sušeno i svježe cvijeće i bilje – sve ubrano u polju i u mom vrtu). Za
kraj njezno lice vile ce biti diskretno našminkano i posuto vilinskim prahom.
Vilenjačka luč – Božena Belamarić
Kreativno scenska radionica. Radionica se satoji od dva dijela. U prvom dijelu se tehnikom
savijanja papira rade lampioni, koji se potom i ocrtavaju prirodnim bojama. U predvečerje se
lampioni nose, kao simboli vilenjačkog svjetla, i to u različitim formama, formacijama, kao
lanac, i okupljanju na jednom mjestu.
Uzrast djece: 5-15 god
RADIONICA – tema: Vilina sretna kutijica – Kristina Panić.
Radionicu se sastoji od tri dijela. U prvom, uvodnom dijelu razgovaramo o pozitivnim
osjećajima i što oni znače, kako utječu na nas i naš život. U drugom dijelu krećemo s izradom
Sretne u kojoj će se nalaziti papirići s pozitivnim riječima i asocijacijama na sreću, svakog
pojedinačno. Na kraju ćemo ih posipati vilinskim prahom, da pojačamo njihovu snagu. U
trećem dijelu slažemo priču, izvlačeći riječi iz Sretne kutijice.
CRTANJE FRAKTALA – tema: Boje Vode
Fraktali se uvijek crtaju zatvorenih očiju. To daje mogućnost da se osoba, bez obzira na dob,
opusti i bude u potpunosti spontana. Nakon crtanja, crtež se po određenim jednostavnim
pravilima boja drvenim bojicama.
Umjetničke forme fraktalnih crteža mogu biti vezane uz neku temu ili objekt – u našem
slučaju crtali bismo vile i motive prirode s loakaliteta, NP Krka.
PREDSTAVE:
Pjeva mi se pjesma: Orkestra Pokoloka – Teatar Poco Loco
Tijekom 45 minuta, suigrom glazbe i priče, pripovjedanja, pjevanja, plesa i glazbe u živo,
djeca upoznaju svaki od čarobnih likova iz priča. Kroz stihove djeca tako uče o emptiji,
razumijevanju i moralnim vrijednostima koje svaki lik usvaja kroz pojedinu pjesmu. Kroz to
ih vode “pripovjedačice”, tj. vokalistice, igrajući svaki od tih likova i uvodeći djecu u svaku
pjesmu.
Svaki element koncerta promišljeno je osmišljen kako bi pozvao djecu na interakciju. Postoje
točno određeni dijelovi u kojima je predviđeno da djeca ponavljaju jednostavnu melodiju,
koreografiju, odgovaraju na pitanja, zaključuju rješenja zagonetki, oponašaju životinje,
izvode ritam pljeskanjem rukama i sl.
Poanta koncerta je i poticanje čitanja kod najmlađih, kao temelja za poticanje mašte
ikreativno izražavanje, te naravno ulazak u čarobni svijet mističnih bića iz naših predaja i
legendi. Projekt je i vizualno atraktivan zahvaljujući raskošnim kostimima argentinske
umjetnice FlorencieTroisi, što pridonosi stvaranju prava male kazališne glazbene čarolije.
Kako su zle vile pretvorile princa Hrvoja u žapca – Jagoda Sablić
Izrada lutaka, teks i režija: Jagoda Sablić
Animatorice: Sineva Jurković, Lana Meter, Helena Šarić
Narator: Jagoda Sablić
Riječ je o legendi o princu Hrvoju i princezi Patriciji.
Legenda je to o zlom knezu Džulijanu, koji je bio toliko zao da je dvorac okružio
najotrovnijim kaktusima, te uz pomoć zle Marte i dvije vještice Gate i Cote, mračnim silama
vlado svojom knežijom. U život mu ulazi lijepa plemkinja Marasa, koja otopi to hladno srce i
podari mu prelijepog princa Hrvoja. Zatražio je od zlih vještica da mu se sin nikad ne zaljubi,
a ukoliko do toga dođe da ga pretvore u žapca. Na nesreću princ se zaljubio u prelijepu
princezu Patriciju.Saznavši za njihovu ljubav, otac zaslijepljen mržnjom naredi vješticama da
mu sina pretvore u žapca, a zloj Marti da sve pse i mačke baci u pećinu. Gata i Cota jednog
dana dok je pio vodu sa jezera, očekujući svoju dragu Patriciju, pretvoriše ga u žapca. Vila
ljubavi, razbije zlu čaroliju i podari mu novi život.Patricija i Hrvoje živjeli su sretno, a
umjestokaktusa, oko dvorca, procvale su ruže, ljiljani i jorgovani. Cvrkut ptica najavljivao je
buđenje novog, sretnijeg života , punog ljubavi, jer ljubav sve pobjeđuje.
PREDAVANJA:
Fantastični svijet hrvatskog lutkarskog filma: Projekcija i predavanje – Božidar
Trkulja
„Posljednji izazov“ autora Božidara Trkulje je 16-minutni lutkarski film napravljen
tehnikom stop animacijom, nastao u produkciji Zagreb filma. Nakon projekcije filma, autor
će gledatelje uputiti u način izrade lutkarskog filma, ali i animiranog filma općenito uz
slikovne i video materijale.
ANIMATORICE:
Moderatorica festivala – Vanesa Petrac
Vile: Tea Periša, Antonella Šantek, Žanet Vavra, Vedrana Đugum i Đurđa Baljak
UMJETNICI:
Nikola Faller – izrada scenografije (vilinska lađa od slame i labud)
Željko Kranjec – izrada scenografije – VILE
Petar Popijač – izrada scenografije eksterijera i interijera
IZLOŽBE :
Izložba fotografija Željka Krnčevića “I Krku pohode vile, zar ne?”
Željko Krnčević – fotograf amater fotografijom se odavno bavi. Tako je i kao dio Legendfesta
na Krki sudjelovao kao suradnik, ali i kao fotograf bilježeći na svoj način kadrove događanja,
kako bi ih svjetlolovno zabilježio i sačuvao. Tako ćemo vidjeti izbor od dvadesetak
fotografija snimljenih 2016. i 2017. koje nam donose samo dio prelijepe atmosfere i
doživljaja na Roškom Slapu.
Karmen Herceg – Vilinske haljine
Vile su mitska bića koja se stapaju sa prirodom i izviru iz nje svaka sa svojom pričom …tako
će i moje haljine biti prozračne poput lahora, lepršave na vjetru, bojama utkane u prirodnu
kompoziciju Krke. Haljine su od laganog muslina boje vode, biljaka, cvijeća, zavodljive baš
kao i prekrasne vile..nečujne.
Krasit će ih elementi latica cvijeća, bubamare, raznobojne vitice i lišće ručno našivene kroz
saten, šljokice i perlice.
Svaka haljina ima svoju osobnost i snagu, svoju priču koju budi u oku i mašti promatrača.
Nadam se da će ih posjetitelji LegendFesta poželjeti ne samo gledati, nego i dodirnuti,
odijenuti…da ih dožive u potpunosti.
Sedam je broj prepun magije i moći, pa tako ovaj put imamo i sedam čarobnih haljina.
LegendExpo
Izložba autorskih radova na temu legendi, mitova i priča Hrvatske
LegendExpo je projekt koji se logično nastavlja na već postojeći LegendFest. Njegova je
misija podizanje svijesti o važnosti hrvatske umjetnosti i kulturne baštine te promocija
domaćih umjetnika.
Riječ je o projektu putujućih izložbi autorskih radova na temu legendi, mitova i narodnih
priča Hrvatske, koje se prilagođavaju prostoru u kojem su postavljene. Izložba LegendExpo
prezentira umjetničke radove, stripove, fotografije, slike, skulpture, filmove i književne
forme eminentnih hrvatskih umjetnika, crtača, ilustratora, fotografa te drugih vizualnih
umjetnika.
Radovi Manuela Šumberca, Ivana Gregova, Hane Tintor, Filipa Burburana, Tomislava
Tomića, Igora Kordeja, Esada Ribića, Nenada Pantića, Milivoja Ćerana i drugih umjetnika
nastali su kao vizualni identitet LegendFesta u posljednjih dvanaest godina. Svaki od
umjetnika izradio je poseban crtež i vizual festivala na temu koja je te godine bila vodeća
tema festivala. Sve teme su preuzete iz nematerijalne hrvatske kulture – običaja, priča,
legendi i mitova Hrvatske te su obrađene u stručnim tekstovima etnologa.
Ovaj puta LegendExpo stavlja naglasak na Vile, ta čudesna, tajanstvena bića, koje su i ove
godine glavna tema trećeg po redu LegendFesta Šibensko kninske županije.
Lutke vam pričaju Legende o Krki – izložba i izrada lutaka: Jagoda Sablič
Koncept izložbe zasnovan je na legendama o rijeci Krki, kulama Nečve, Gradina, Uzdah
kula.
Lutke su rađene od čarapa punjenih vatom, te ručno šivanim haljinama.
Riječ je od 25 lutaka sličnih ginjolama, jer su velićine 70 cm, sa mogučnošću igranja pomoću
ruku animatora, ali statičnih ruku lutaka.
25 lutaka dočarava nekoliko legendi sa područja rijeke Krke, kao npr.
1. Legenda o knezu Džulijanu i kneginji Marasi.
2. Legenda o princu Hrvoju i princezi Patriciji
3. Legenda o Vilin gradu
4. Legenda o lijepoj pučanki Stani i Pavlu
5. Legenda o princu Bogdanu, princezi Miljevni i zmaju.
Ispod svake lutke, koje trebaju biti na zidu, pisat će kratka legenda (što koja lutka
predstavlja).
Riječ je o 25 lutaka i to: šest vila, četiri godišnja doba, grofu, grofici dvorjankama, dvorskoj
ludi, vilenjaku, vješticama, krijesnicama koje osvjetljavaju put namjernicima, danu i noći,
vilenjaku Mucku i dvije lutke čarobnjaka i čarobnice.
Na velikom konju i Pekazusu, jaši vila svjetlosti.
