LegendFest 2019. – O programima

LegendFest 2019. – O programima

O PROGRAMIMA FESTIVALA LEGENDFEST I ŠTRIGARIJA UŽIVO

VILE I KRSNICI – Izložba – TIHOMIR IVANČAN

TIHOMIR IVANČAN rođen je 4.studenog 1980. godine u Rijeci. Njegovi roditelji potječu iz pitomog podravskog kraja; majka iz Molvi, a otac iz Gabajeve Grede, odnosno iz sela nedaleko Koprivnice. Od ranog djetinjstva Tihomir osjeća privrženost prema izvornom slikarstvu, a nadahnuće pronalazi u enormnom divljenju prema prirodi, svim njezinim bogatstvima i ruralnom podravskom kraju. Prve poduke o slikanju na staklu stječe od velikana hrvatske naive: Mije Kovačića i Ivana Večenaja.

Član je Hlebinske udruge slikara i kipara naive od 1999. godine te Društva hrvatskih naivnih umjetnika u Zagrebu od 2010. Godine, a slikanjem se bavi još od 1996. kada je oslikao prvo staklo motivom male, trošne kućice. U Zagrebu 2010. godine završava verificirani tečaj za slikarstvo i dizajn u studiju Tanay.

SREDNJOVJEKOVNI ZABAVNI KAMP – Povijesna udruga Kaštel – Svetvinčenat

Izvođenje više interaktivnih predstava članova udruge za vrijeme dvodnevnog trajanja manifestacije koja uključuje vitezove i bubnjara, dame, postavljanje srednjovjekovnog šatora i stola udruge, izložbu viteškog oružja i ostale opreme.

Posjet srednjovijekovnom viteškom kampu koji za posjetitelje pruža mogućnost slikanja u oklopu, s mačevima, rukavicama, verižnjačama ostalom srednjovjekovnom opremom ili jednostavno uživanje u srednjovjekovnom kampu.

Nudimo posjetiteljima cjelokupan srednjovijekovni doživljaj s mnoštvo

različitih atrakcija na jednoj lokaciji.

VILA JE VILA – Bajkaonica – radionica za djecu od 5-12 god., autorski umjetničko-pedagoški projekt – Jasmina Žiljak Ilinčić

BAJKAONICO-RADIONICA je autorski program koji uključuje umjetničko pripovijedanje bajke uz glazbu, glumu i ples, te druge oblike kreativnog stvaralaštva.

Cilj ovog programa je da djeca upoznaju hrvatsko narodno blago u liku hrvatskih bajki i priča, razvoj kulture slušanja i govorenja, govorno stvralaštvo, razvoj mašte, kreativnosti,dramskih sposobnosti, te poticanje razvoja samopouzdanja i socijalnih vještina. Bajka „Vila je vila“( Hrvatsko primorje i Kastavština) čini okosnicu ove Bajkaonice. Djeca će je naučiti pripovijedati, ali će, potaknuta bajkom, glumiti, plesati, kreativno se izražavati.

VILA PJESMOM, KRSNIK TAMBUROM – tradicijske pjesme Hrvatske – radionica – Vanesa Petrac i Ivan Marojević

Radionica narodnih pjesama Hrvatske, nekih zaboravljenih, nekih njegovanih.

Na satu sudionici prolaze kroz vođeno upjevavanje, pjesme se tumače, ispisujemo im riječi, tražimo nepoznate i povezujemo ih s lokalnim običajima podneblja s kojeg pjesma potječe. Saznajemo kako izgleda narodno ruho tog područja, kakvi su usklici radovanja prisutni, kako plešu na svečanostima itd..

Savladavanjem riječi bacamo se na melodiju, pjevamo po sluhu i pljeskanjem i tjelesno-perkusivno držimo ritam kao skupina. Pjevamo i uz pratnju bisernice, tradicijski instrument se tijekom radionice demonstrira. Nakon što pjesmu nekoliko puta otpjevamo, aranžiramo zajedno i ubacujemo neki stih ili cijelu kiticu u kojoj se referiramo na doživljaje s radionice. Ovo je često zabavan i energizirajući dio radionice.

U svakom terminu prolazimo do tri pjesme, završavamo s povratnim informacijama I pričamo o pjesmama. Prema raspoloženju polaznika samostalno organiziramo “produkciju”, gdje javno otpjevamo pjesme koje smo naučili, posjetitelji festivala nam se mogu pridružiti u pjesmi jer su riječi ispisane na vidljivom mjestu.

PRIČA MI SE PRIČA – dramska radionica – Vilinski svijet – TEATAR POCO LOCO

Projekt „Priča mi se priča“ su potpuno drugačije, interaktivne i zabavne pričaonice za najmlađe (3+) i cijelu obitelj!

To je jedinstven projekt u trenutnoj kazališnoj ponudi za najmlađe, a osmišljen je kao pripovijedanje bajki i priča. Profesionalni glumci uz pratnju profesionalnih glazbenika i vizualnu pratnju čitaju poznate i manje poznate priče u formatu koncertnog čitanja čime se želi istaknuti važnost pripovijedanja i vrijednost čitanja.

Na našem su repertoaru je dvadesetak naslova u kojima sudjeluje 4 do 6 izvođača (glumci, glazbenici i animatori ilustracija s grafoskopa). Budući da su članovi Teatra Poco Loco te izvođači u projektu „Priča mi se priča“ vrsni dramski pedagozi koji imaju višegodišnje iskustvo rada sa svim dobnim skupinama – od predškolaca do umirovljenika – za festivalski program predlažemo svakodnevnu DRAMSKU RADIONICU NA TEMU „VILINSKI SVIJET“.

Radionica se sastoji od vježbi iz područja dramske pedagogije koje ciljano potiču maštovitost, suradnju, uvažavanje tuđeg mišljenja, međusobno slušanje i najvažnije – zajedničko kreiranje priče. Inspiracija za dramske igre, vježbe i vođene improvizacije će nam biti čarobni vilinski svijet. Trajanje radionice je 60 min, a voditi će je dramska pedagoginja Maja Kovač

HAI – HRVATSKE AUTENTIČNE IGRAČKE , INSPIRIRANE HRVATSKOM KULTURNOM BAŠTINOM – poVUcizakulturu – udruga za projektni menadžment u kulturi

Većina igračaka s kojima se igraju naši mališani uvozni su proizvod. Studenti prve godine dizajna počeli su osmišljavati svoj prvi ozbiljni dizajnerski zadatak. Bile su to igračke. Posebne su po tome što je baš svaka inspirirana hrvatskom baštinom.

Dječju igru treba smatrati ozbiljnom djelatnošću i baš zato će ove igračke vjerojatno ubrzo naći put i do vrtića, a djeca će ih lako zavoljeti. Studenti su se dobro zabavili i igrali stvarajući ih i zasigurno će nastaviti jer je to tek početak igre inspirirane kulturnom baštinom

Sa HAI igračkama djeca će moći sama plesti Pašku čipku igrajući se igračkom Pagus, moći će kreirati narodne nošnje i zaplesati kolo s igračkom Zvutka, zaigrati društvenu igru koju smo nazvali Čičulin a nastala je inspiracijom kao u starija vremena, hrvatske obitelji nisu imale dućane i pekare u kojima se kupovao kruh kao što je to danas. Oni su svake nedjelje pekli svoj kruh za svaki dan u nadolazećem tjednu, s time da su jedan jeli odmah. Ostale kruhove su stavljali na viseće drvene grede kako bi kruh bio što dalje od tla jer su tada živjeli u ako ne higijenskim uvjetima, pa su često životinje ulazile u domove i jele njihovu hranu.

Inspiracija za kolutove proizašla iz tradicionalne tehnike pisanja kruha.

Tradicionalan običaj u hrvatskim domovima je bio da se kruh za Božić piše. Tako su Božićni kruh i kolači bili raskošno ukrašeni i originalni.

Znatiželjna nit je igračka koja kod djece razvija kreativnost, mogućnost pletenja u 3D formatu koje se šareni te ih jako veseli, potiče kod djece istraživački razvoj, te smo mišljenja kako dječju igru treba smatrati ozbiljnom dječjom djelatnošću.

Štrigina kaligrafija – radionice za djecu i mladež (kreativne radionice, interaktivne igre, facepainting) – Martina Majcen i Kristina Horvat

Facepainting: Vilinski facepainting donosi sve moguće boje, leptire, cvijeće, životinjice, čarobni prah I naravno šljokice namijenjene za one najmlađe, a i one malo starije.

Kreativna radionica: Djeci nudimo izradu čarobnih napitaka po posebnoj recepturi. U posebnim bočicama bit će pripremljeni raznobojne tekućine. Djeca trebaju izabrati recept (ljubavni napitak, vilinski smijeh, napitak za rast kose, napitak za nevidljivost, napitak za sreću….) Za svaki recept bit će napisano koliko kapi, praha ili šljokica ide u pojedini napitak. Djeca će dobiti malene bočice sa plutenim čepom u koje će pomoću kapaljki izmutiti svoj napitak. Nakon toga ćemo još I naučiti neke čarobne riječi kako bi napitak imao posebne moći, a tko je zainteresiran može naučiti raditi i vilinski prah. Na kreativnoj radionici pokazat ćemo djeci i čarobnu reakciju octa i sode bikarbone.

Kreativna igra: Riječ na riječ sa zadanim početkom, npr Vila je… Nakon što djeca sastave neku zanimljivu (moguće i apstraktnu) rečenicu, započinje cratnje inpirirano dobivenom rečenicom.

ČARNA EVOLUCIJA – Žanet Vavra Plavšić

Uloga vještice koja skida uroke. Slično kao u Taboru, prošle godine.

Uz bajalicu, rukama skidam i čupam iz aure lošu energiju, lošu karmu i uroke. Imam crnu vunu, koju im kao narukvicu obujmim oko ruke i onda je ritualno režemo i na taj način prekidamo „petlju iz Pakla“. Nakon toga ih pomažem pozitivnom energijom i zapuhnem ljekovitim prahom

MISTIČNA BIĆA – izrada i puštanje zmajeva – Ivana Miočić

Radionica izrade i puštanja letećih zmajeva namijenjena je djeci osnovnoškolske dobi ili mlađoj djeci (uz obveznu prisutnost roditelja zbog zahtjevnosti izrade zmaja). Cilj radionice je osposobiti djecu za samostalnu izradu letećeg zmaja, u opuštenoj i kreativnoj atmosferi Legendfesta. Ova radionica provodila se na Legenfestu u Pićnu 2013., 2015. i 2018. godine te u Lukavcu 2016. godine, a iskustvo pokazuje da se svake godine na radionici traži mjesto više za sudjelovanje, kako roditelja tako i djece. Ova radionica već tradicionalno postaje prepoznatljiv događaj festivala.

Radionica započinje tako što svaki sudionik dobiva set materijala potrebnih za izradu letećeg zmaja (drvena konstrukcija, najlon, špaga, materijal za dekoraciju zmaja), a voditeljica radionice usmjerava sudionike kroz proces sastavljanja zmaja. Finalni produkt radionice je funkcionalan leteći zmaj kojeg dijete može „puštati“ na vjetru i ponijeti kući.

VRIJEME SNOVA – Australski didgeridoo i i Aboridžinske priče – Vick Didge&Drum and Friends, gost Vanesa Petrac

Performans didgeridoo kompozicija sa tradicionalnim aboridžinskim temama i zvukovima

Kompozicije za didgeridoo sa zvucnim podlogama by Ivo Vicici

Demonstracije i radionice (workshops) sviranja didgeridoo-a

Recitalni dio

Čitanje priča i predanja (Dreamtime stories) o postanku svijeta i o mističnim stvorenjima u Australsko-Aboridžinskoj kulturi

Upoznavanje sa tradicionalnim Aboridžinskim običajima i ceremonijama glede obitelji, plemenskih zakona i pravila, te prirodne medicine i duhovnog zdravlja

PRIČOM TE ZOVEM – pripovjedačka interpretacija bajke iz naroda o slavnim junacima – Margareta Peršić

Pripovijedanje priče po mojem izboru, izuzetan je audiovizualni doživljaj za djecu i odrasle. Svojim pristupom, odabranu narodnu bajku podižem na razinu zasebnog, specifičnog scenskog izričaja. U svojoj izvedbi kombiniram elemente pripovijedanja (storytelling), pantomime i teatra. Pripovjedna izvedba počiva na tradicijskim pripovjednim znanjima, a često koristim animacijske i minimalne scenske elemente kako bi zvukom ili bojom doprinijela izravnijem stvaranju mentalne slike kod publike. Ovo je izuzetno ekspresivna forma koja se oslanja na mimiku, geste, posturu i govor tijela te glasovne varijacije. Kroz svoju ulogu pripovjedačice upravljam i oživljujem sve karaktere u priči.

Pripovijedačica sam staroga kova, novog doba, pripovijedam priče koje u jedan sat stanu, a sjećanja na njih traju…i traju… .

Tradicijska vjerovanja povezana s dijetetom i djetinjstvom – Elis Baćac

TRILJA IV – LAKRDIJA – muzičko – žonglersko – akrobatsko – komedijaški kolaž show – Davor Peršić

Dođe Trilja i pravi budalu od sebe …pritom koristi sve dozvoljene medije i rekvizite pa tako i drage ljude iz publike.

ŠTUORICE OD POLNOĆI – istarska narodna predaja – predstava pripovjednog kazališta – ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE – Gradsko kazalište Pula

Poznato je da je naša regija bogata predajom koja se stoljećima usmeno prenosi s koljena na koljeno. Zahvaljujući predanim zapisivačima, veliki je dio tog opusa istarske usmene književnosti došao i do nas. U isto vrijeme žalosti činjenica da mladi danas nemaju mogućnost doživjeti te priče na način na koji se to nekada činilo – kroz usmeno pripovijedanje. Oni to uglavnom čitaju ili pak gledaju u obliku lutkarskih ili dramskih igrokaza. Srž materijala kojim se koristim jesu pričice koje je moj pradjed Anton (Tuone) Bančić iz Dolenjih Krničari pokraj Žminja pričao maloj Milici Kranjčić. Gđa Milica je danas učiteljica u mirovini i jedna je od onih neumornih sakupljača narodne predaje Istre (konkretnije Žminjštine), a taj je materijal izdala u knjizi “Libar od polnoći” uz pomoć Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj. Osim pradjedovih “štuorica” u predstavi se mogu čuti i one iz Peroja (Branimir Vučerić), Žejana (Vilim Sanković) i Ripende (Roberta Razzi).

Priče u zvijezdama – astronomija za sve – Katarina Šprem

Vile i krsniki Gorskog kotara – predavanje o mitološkim bićima Gorskog kotara (s naglaskom na vile i krsnike) – Davor Grgurić

Davor Grgurić je član DHK, autor više knjiga o goranskoj narodnoj baštini, ima osmišljena predavanja o goranskoj mitologiji, te može održati posebno tematsko predavanje o goranskim vilama i krsnikima.

ISTRIJANSKE ŠTORIJE – glazbeno – scenska predstava o najpoznatijim legendama i mitovima Istre – Teatar Naranča

Istarske štorije je pučka predstava za djecu i odrasle koja nas podsjeća na legende i mitove sa područja Istre i njeguje kulturnu baštinu ovih prostora prikazujući običaje, vjerovanja i jezik naših predaka.

Tročlana glumačka družina na svojim drvenim kolima uz puno pjesme i humora te svojim glumačkim i lutkarskim umijećem odigrati će publici legendu o Vilama koje su izgradile Arenu, legendu o nastanku Pazinske jame i legendu o svetoj Eufemiji.

IRIJ – plesna predstava- prikaz imaginarnog svijeta iz slavenske mitologije – Koreografija: Maja Drobac, Multimedija: Majda Džanić Bogojević

Irij je plesna predstava koja opisuje imaginarni svijet iz slavenske mitologije s Ladom božicom ljubavi u glavnoj ulozi. Svake godine Lada se vraća u Irij mjesto u kojem borave sva bića slavenske mitologije a locirano je na kraju mliječnog puta. U suvremenom kontekstu mogli bi ga opisati kao spoj raja i pakla. Lada svaku zimu provodi u njemu i to spavajući. Ovaj put odlučuje ostati u snovima zauvijek.

BIJELI VUK – kazališni performans – borba dobra i zla; metamorfoza; krsnici i vile – Redatelj: David Petrović, glumci: Martina Bilić, Ivana Tončić, Leona Koren, Marina Gojtanić i Katarina Širol

Likovi: krsnik, vila, štriga, vampir (i pripovjedač) Zlo se bliži… tamna sila je sve jača… da bi zlo potpuno zavladalo svijetom potrebna je još samo jedna žrtva. Ta žrtva je Vila. Štriga i Vampir smišljaju plan kako namamiti Vilu i žrtvovati ju u ime zla.

Unutar performansa upoznajemo posebno svaki lik i pratimo borbu dobra i zla.

“Nigromant Bez Namjere” – glazbeno scenski performance

(ne-prosječan slučaj Maestra i šegrta Kresnika, Demiurga Voloh-a, i sestre Sibile) – Nezavisna produkcija (suradnja izmedju “anonimnog teatra”, “Atanor-a” i “Sad-Nice-a” u Reziji Filipa Licanina)

Priča mi se priča: Šuma Striborova – TEATAR POCO LOCO

Projekt „Priča mi se priča“ su potpuno drugačije, interaktivne i zabavne pričaonice za najmlađe (3+) i cijelu obitelj!

Na našem su repertoaru je dvadesetak naslova u kojima sudjeluje 4 do 6 izvođača (glumci, glazbenici i animatori ilustracija s grafoskopa).

Za LegendFest 2019 u Pićnu predlažemo priču Ivane Brlić Mažuranić ŠUMA STRIBOROVA koja djecu upoznaje s fantastičnim bićima – malicima, šumskim poglavarom, začaranim šumskim životinjama te sveprisutnom čarolijom, a odrasle podsjeća na čarobnu moć naših želja i misli.

Mrtvački ples – predavanje – Heidi Vuković

Mrtvački ples ( fr. Danse Macabre) je jedan alegorijski koncept koji se javlja u kasnom srednjem vijeku u umjetnosti, glazbi, poeziji i drami i koji se odnosi na predodžbu o smrti kao jednoj univerzalnosti i zakonom pred kojim su pripadnici svih društvenih staleža jednaki. Ja ću se unutar predavanja fokusirati na pojavu Mrtvačkog plesa u likovnoj umjetnosti, točnije u slikarstvu, sa ciljem da publici otvorim prozor u srednjovjekovni imaginarij ondašnjeg čovjeka. Započeti ću predavanje sa samom idejom ovog koncepta u umjetnosti i njegovim rodnim mjestom te ću ga nadalje razraditi kroz očuvane slikarske cikluse Mrtvačkog plesa, dodirujući se dva značajna ciklusa Kastavske škole iz upravo istarskih crkvica (Sv. Marija na Škrilinah u Bermu i sv. Trojstvo u Hrastovlju). Kroz temu Mrtvačkog plesa htjela bih publici približiti shvaćanje života kakvo je imao srednjovjekovni čovjek, koji je unutar svoje pučke pobožnosti bio i sklon raznim praznovjerjima, kako onima iz seoskog folklora, tako i onima u seoskoj varijanti kršćanstva koju je prakticirao. Mrtvački ples je pravi primjer koncepta koji je nastao kao odraz čovjekova straha, razmišljanja o smrti i shvaćanja svijeta što govori o snazi umjetnosti kao apstraktne ljudske djelatnosti da priča o klimi vremena svog nastanka.

GIPSY BOOGIE I ČA GOD – koncert

AFION

Afion (makedonski opijum, mak) je band koji se inspirira tradicijskom glazbom iz Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije i pretače je u vlastite, originalne interpretacije i kompozicije. Mnoštvo koncerata (preko 500!) u Hrvatskoj i diljem Europe, što po klubovima što na velikim festivalskim pozornicama (Bingsjö, Shetland Islands Folk Festival, INmusic Festival, Adriatico Mediterraneo, Balkan Square festival u Ohridu, Ex-Yu Rocks…), pribavilo im je kultni status i velik broj fanova. Njihove nastupe uživo krasi “akustični zvuk s energijom rock’n’roll benda” (J. Bousfield, Rough Guide to Croatia), a publiku dovodi do plesa smijeha i suza. Afionova oba studijska albuma (Afion, 2006. i Čudni svati, 2008.) nominirana su za diskografsku nagradu Porin.

Afionovi članovi angažirani su u različitim glazbenim projektima, surađuju s mnoštvom drugih glazbenika, bave se pedagoškim radom i drže glazbene radionice vođeni idejom kako tradicijsku glazba treba dijeliti s drugima kako bi ostala “živa”. Nakon višegodišnje pauze Afion se vraća na scenu zreliji I žedan nastupa, te s novim materijalom. Prvi singl nakon deset godina pauze, “Urodile žute kruške”, sjajna je najava novog albuma čiji izlazak očekujemo do kraja ove godine!

Potraga za vilama – radionica za djecu – Nina Maria Laginja

Prvi dio radionice sastoji se od kraće edukacije o vilama; o njihovoj ulozi u istarskim legendama (ponekad se pokazuju ljudima, uzvraćaju usluge, udaju se za muškarce – ali prema vlastitim uvjetima, grade Arenu… ), podjeli na vrste (vodene, zračne i zemljane) i njihovu izgledu. U edukacijski dio ovisno o rasponu vremena uključila bi se i kraća bajka o vilama.

Drugi dio radionice uključivao bi ispunjavanje upitnika kojoj vrsti vile pojedini sudionik pripada. Ovisno o vrsti vile, polaznici bi se pridružili određenom stolu s predviđenim materijalima za svaku vrstu.

Slijedilo bi izrađivanje kostima, s posebnim fokusom na krila. Svaka skupina imala bi prethodno pripremljen kostur krila od žice, koji bi se razlikovao ovisno o vrsti vile. Polaznici bi materijalima ukrašavali kosture i stvarali vlastita krila. Preostali dio kostima sastojao bi se od bijelog lepršavog materijala koji bi se zavezao po želji. Potencijalno bi se izrađivao i štapić te ukrašavalo lice.

Posljednji dio radionice sastojao bi se od predstavljanja vlastitog lika vile, šetnje Pićnom, plesa, fotografiranja i sl.

MUSIC MAKERS – glazbena radionica, predavanje – Roko Pečarić i Franciska Gluhak

Osmislili smo projekt “MUSIC MAKERS” kao logičan slijed naših istraživanja o načinima slušanja i izvođenja glazbe. Kroz radionice na kojima izrađujemo instrumente od svakodnevnih recikliranih materijala, naučili smo od čega je najbolje napraviti diy puhačke, udaralačke ili žičane instrumente. U novom programu prelazimo iz akustičnog u elektronski svijet glazbe, i tu koristimo uglavnom elektronski otpad i odbačene materijale za izradu sintisajzera, mikrofona, MIDI kontrolera, efekt pedala, pojačala i sličnih naprava. Pri tome da bi stvorili zvuk, kombiniramo naizgled nemoguće i prelazimo granice klasičnog sviranja.

Smatramo da svi mi glazbu možemo čuti i izvoditi na drukčiji način od ustaljenog. Zabavno je, inovativno, otvara nove perspektive i daje nove ideje. Drago nam je kad možemo predstaviti naša otkrića i svim ostalim freakovima koje zanima zvuk, pokazati im kako da naprave instrumente od bilo čega i kako da budu u boljoj suradnji sa prirodom.

Radionice radimo za djecu i odrasle, za akustične i elektronske instrumente, od otpada. Kao što glazba podvlači ili naglašava radnju filma ili predstave, tako i mi imamo različite programe u kojima se prilagođavamo temi ( kao što smo na prošlogodišnjem Legendfestu stvarali „strašne“zvukove), ili materijalu za izradu.

KRSNICI – predavanje – Ingrid Kirša i Tomislav Keglević

Krsnik je uz zvončara među najprepoznatljivijim pojavama u istarskom folkloru. Krsnici u istarskom i slične osobe u europskom folkloru (npr. susjedna Slovenija) mogu se usporediti i s figurom šamana. Kroz predavanje ćemo pokazati i koji se fantastični pretkršćanski i kršćanski elementi spajaju u predaji o krsniku.

Edi East Trance Blues – koncert

Na istarskoj rock sceni niknulo je nešto novo. Po prvi put u svojoj dugogodišnjoj karijeri Edi Maružin odlučio se na solo projekt. Nakon 37 godina rada u Gustafima (do ’92. Gustaph y njegovi dobri duhovi), sit ulagivanja i podilaženja publici, upućuje se u nešto malo drugačije vode. Iako se gotovo na svim njihovim albumima osjeća prizvuk bluesa, uvijek se nađe poneka blues pjesma, ovo je prvi put da se cijelokupni repertoar sastoji od isključivo bluesa i to trance bluesa. Inspiriran legendama crnačkog bluesa, preciznije North Mississippi Hill Country Bluesa poput Fred McDowella, Junior Kimbrougha, Belton Sutherlanda, i nadasve legendarnog R.L. Burnsidea, naravno i nekih drugih bluzera, kao Charlie Pattona, Otis Taylora, Son Housea…, Edi Maružin započeo je s radom na albumu naslova SUMPOR. U početku, voljan da to izvede u minimalnom broju suradnika (za razliku od Gustafa) počeo je sa skupljanjem pratećih muzičara i u tu svrhu pozvao svog dugogodišnjeg suradnika, bubnjara Čedomira Mošnju i producenta Edija Cukerića. Ekipi se najprije pridružuje labinjonski rocker Pepe Ljuna (gitarista i usni harmonikaš) i najprije legenda pulskog rocka, basist Bili Milovan, kojeg kasnije mijenja Danijel Paulović iz Cerovlja. Entuzijazam i volja koju su odmah u početku pokazala ova četvorka na čelu sa dirigentom Cukerićem, uvjerila je Maružina da se ne radi o nekakvim pratećim muzičarima, već je riječ o bendu i tako nastaje Edi East Trance Blues (EETB), grupa za koju ćete sigurno čuti u slijedeće vrijeme. U miru maružinskog ozračja, u Edijevom studiju Kumpir, bez većih karijerističkih pretenzija napravili su prvi album „Sumpor“ koji sadrži 10 pjesama, minimalističkog sadržaja, kao i instrumentarija (bubanj, bas, cigarbox gitare i usne harmonike). Album u izdanju Croatia Records izašao je u novembru 2018. i odmah osvojio glazbene kritičare, a sve više stiču i povjerenje publike.. Tekstovi su, kao što se i očekuje od Maružina, pisani istrijanskim slengom, tematike ljubavi, ljudske psihe i čovjekovog zastranjenja. „Nismo crnci, nismo merikani, ali imamo svoj bluz, bili istrijanski bluz“ govori Edi o tom projektu. „Muziku koju nosimo u sebi stotinama godina, u genima, lagano smo transformirali i dobili jednu novu, svježu i zanimljivu bluz varijantu. Sigurno će se dopasti onima koji vole stari, originalni bluz“

VILINSKA KRV – suvremene istarske štrige – književno glazbeni performans – Marino i Alenka Kranjac
IZ ŠTRIGINOG LONCA – radionica pokusa za djecu – Monika Marinović

Radionica znanstvenih pokusa inspirirana je nevjerojatnim izumima i znanstvenicima, a ukomponirana je u priče o mističnom svijetu štriga. Cilj je tematskim i interaktivnim pokusima, djeci proširiti znanje i interes za, s jedne strane, prirodne znanosti, a s druge za mitološke priče, predaje i istarske narodne bajke. Namijenjena je djeci mlađe osnovnoškolske dobi (6 do 10 godina starosti) koja de na radionicama, uz pomod voditeljica, izvoditi razne eksperimente kako bi zajedno promatrali kemijske reakcije i fizikalne zakonitosti te kroz priče i razgovor donositi zaključke o istima. U pratnji djece, dobrodošli su i roditelji kao aktivni sudionici kako bi pružili podršku djeci u izvođenju pokusa te detaljnijim pojašnjenjima istih. Zamišljena radionica predstavlja zabavu za cijelu obitelj stoga je cilj da i roditelji sudjeluju u aktivnostima tijekom radionice.

Pokusi koji se planiraju izvoditi su prilagođeni uzrastu djece kao i terminologija koja se pritom koristi. „Kemikalije“ koje se koriste prilikom izvođenja pokusa su u potpunosti bezopasane jer je zapravo riječ o namirnicama poput ulja, octa, vode, sode bikarbone, jestivih boja itd. Jedan od primjera pokusa je “Vulkan”, „Lava lampa“, “Boje na mlijeku”, „Žedna svijeda“, „Pjenušavi balon“, „Tornado u boci“, „Olovčice protiv čarobne vredice“, „Toplo-hladna barijera“, „Izvrnuto-obrnuto“, „Napeti balon“ i mnogi drugi.

VRUJA – koncert – sastav muzičara koji nastavlja tradiciju glazbenih skupina iz slovenske Istre

VRUJA je sastav muzičara koji nastavlja tradiciju glazbenih skupina iz slovenske Istre koje su zadnjih desetljeća ostavile dubok trag što se tiče poznavanja i popularizacije istarske glazbene baštine. Ime skupine dijalektalnog je izvora i znači vrelo, studenac.

Ustanovljena je 2001 godine. Skupina predstavlja uspješan spoj iskusnih glazbenika koji se smatraju pionirima preporoda tradicijske glazbe u našim krajevima, i mlađih izvodača koji su pak zarana ušli u kontakt sa tradicijom. Vruja pokušavana na sebi svojstven način pridodati kamenčić u mozaiku modernijeg pristupa i izvođenja istarske glazbene baštine.

Vruja crpi muzičko gradivo iz više izvora: neposrednim istraživanjem nekih članova skupine na terenu, traženjem već zapisanih glazbenih motiva i surađivanjem s priznatim etnomuzikolozima, folkloristima i arhivima. Kod predstavljanja tradicijske instrumentalne baštine Sjeveme Istre članovi grupe ostaju vjerni glazbalima koja su tipična za to područje kao što su vijulin (violina), bajs (istarski bas sa dvije crijevnate žice) i remonika (harmonika). Takvom se sastavu pridoda još i daska (daska za pranje veša). U tom nam sastavu odsviraju najpoznatije plesove, to jest polku, valcer, šaltin, šete paši, cotić, manfrinu, mazurku, štajru, vilotu i do paši.

PUTOKAZI – koncert

TKO SU PUTOKAZI

Jedni od najdugovječnijih glazbenih imena i svakako prepoznatljiv brend glazbene scene Hrvatske.

Postoje 35 godina, ove 2019. godine slave svoj 35 rođendan. Iza njih je preko 400 pjevača u 10 pjevačkih generacija s 13 glazbenih albuma i 2 live koncertna DVD-a.

Na ovogodišnjem Legendfestu – Štrigariji.live predstavljaju se u akustičnom izdanju, s gostom, gitaristom Zoranom Majstorovićem i programom VILANDIA, kojeg čine miks etno uspješnica s njihovih albuma Zemlja, Nova Zemlja, Mjesec i Porculan.

Kao ambasadori tradicijske etno glazbe predstavljali su hrvatsku kulturu i pjevanje „na tanko i debelo“ na Međunarodnoj turističkoj burzi u Berlinu 2003., a 2005. i u projektu „Bridge Eternal“ na svjetskoj izložbi Expo u Japanu, čiji cilj bio je, glazbom premostiti zemljopisne, kulturne i političke granice. Njihov album „Zemlja“ s obradama hrvatskih tradicijskih pjesama uvršten je 1997. godine među 7 najboljih od 150 albuma srednje Europe na Natječaju „Radio France International“. 2017. godine predstavljali su hrvatsku tradicijsku glazbu u Kini, a na poziv delegacije Ministarstva kulture NR Kine.

Dvaput su predstavljali Hrvatsku na Eurosongu, 1993. i 1997. godine, dobitnici su tri Porina, a 2014. i Nagrade Status za izniman doprinos hrvatskoj glazbi.

Svoje osmišljene glazbeno scenske koncepte, tijekom 2016., zaokružili su svojom glazbenom predstavom, Mjuziklu Mijena „Raskružje“ koji stvaralački nadahnuto podsjeća na u javnosti prečesto zaboravljeno blago svjetske i naše drevne kulturne i uljudbene baštine.