Događanja·<span property="itemListElement"…·LegendFest Lukavec 2016.

LegendFest Lukavec 2016.

Loading Događanja
  • Ovaj događaj je prošao.

LegendFest Lukavec 2016.

28. svibnja 2016. - 29. svibnja 2016.

Tema festivala: ZMAJEVI

Zmajevi – jedna od najstarijih i najstrašnijih mitoloških bića. Rigaju vatru na svim krajevima kugle zemaljske.

Jeste li znali da u hrvatskim narodnim predajama neki od zmajeva pljačkaju i ubijaju, ali neki žive u susjedstvu i imaju ovce, neki uzgajaju svinje, neki su vješti zidari, neki su nesretno zaljubljeni, imaju djecu, strahuju nad njima kao i svi roditelji, te ih odgajaju najbolje što znaju?
Dođete li u stari grad Lukavec okružen mudrim, starim dubovima (hrastovima), imat ćete priliku ne samo upoznati Zmajeve iz hrvatskih legendi, nego s njima žariti i paliti, plesati, crtati, tražiti skrivena blaga koja čuvaju ovi opasni letači, i možda otkriti da oni nisu tako opaki i zli kako vam se činilo.

Otkrijte sve o zmajevima iz hrvatskih narodnih predaja na LegendFestu u Lukavcu 28. i 29.5.2016.

 

Program festivala možete preuzeti ovdje Lukavec16 (.pdf)

 

Zjaka o pozoju - interaktivna etnoradionica – Lidija Bajuk

Zjaka o pozoju – interaktivno izlaganje i glazbena radionica za velike i male. Znate li da kajkavska Hrvatska leži na leđima nekoliko zmajskih pozoja? Zašto su skriveni pod zemljom? Gdje i kada ih možemo čuti i vidjeti? Zbog čega su višeglavi? Zašto otimaju djevojke? Tko im pomaže? Tko im se suprotstavlja? Zašto i kako? Znate li da naročito pjevanje o zmaju iscjeljuje? Ako volite zijevati, zjakati i zijati, ovaj je multimedijalni zmajski laboratorij idealan za velike i male zmajoljupce.

Lidija Bajuk
Lidija Bajuk rođena je u Čakovcu i živi u Zagrebu. Diplomirana je učiteljica, knjižničarka, etnologinja i antropologinja te doktorandica hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U šk. god. 2006./2007. kao urednica glazbene kulture uredila je tri multimedijska udžbenika i tri priručnika. Od 2012. zaposlena je kao asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku, na nacionalnom projektu Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti (09-59) Hrvatske zaklade za znanost (2012.-2014.) te institutskih internih projekata Nematerijalna kultura i digitalna humanistika i Kulturna animalistika: životinja i čovjek – interdisciplinarne analize i mnogostruke kulturne prakse (2015.).

Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskoga etnološkog društva, Matice hrvatske i International Society for Narrative Research. Od 2015. pročelnica je Odjela za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske. Objavila je sedam samostalnih zbirki pjesama pjesama, četiri knjige proze, jednu stručnu knjigu, te dvadesetak stručnih i znanstvenih radova. Objavila je šest etno audio-albuma, te jedan kantautorski.
Povremeno vodi vlastite etnoedukativne radionice za djecu i odrasle, sklada i pjeva za film.
Surađuje s drugim glazbenicima, s ekološkim i humanitarnim udrugama, s kulturnim i obrazovnim institucijama. Potakla je i suorganizirala nekoliko glazbenih etnoprojekata, terenska etnografska istraživanja…..

Zmajska staza - interaktivni land-art - Zvjezdana Jembrih

Zmajska staza, land-art instalacija – proteže se i krivuda kroz šumu i raslinje, a završava na mjestu sjedenja i odvijanja radionice – pričaonice. Djeca i posjetitelji mogu i pomoći pri prostiranju staze, a svakako se po njoj može kročiti, sjediti, ležati i iskušavati je na razne načine.

Zvjezdana Jembrih
Diplomirala je 1990. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Do sada je izlagala na dvadesetak samostalnih i tridesetak skupnih izložbi, te izvela mnoštvo prostornih intervencija/land art u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Od 1993. radi kao restauratorica, boravi na stručnom usavršavanju u Münchenu, te na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje 2000. magistrira restauriranje drvene skulpture. Od 2013. izvanredna je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Voditeljica je nekoliko programa zaštite pokretnih kulturnih dobara, autorica stručnih članaka s područja konzerviranja i restauriranja umjetnina, te autorica i organizatorica konzervatorsko-restauratorske izložbe Ne/Izliječeni sveci 2016. u Zagrebu. Piše i objavljuje poeziju i prozu u književnim časopisima i na radiju (Janusove kćeri, sestre nevjeste 2002; Ljubavnici kraljica glad 2007; Ljetopisi 2008; Janusove sestre 2009; Sve jedno 2014).U suradnji s Lidijom Bajuk i Institutom za etnologiju i folkloristiku od 2012. sudjeluje u etnografskim istraživanjima na području sjeverozapadne Hrvatske. Uz Sanju Lovrenčić autorica je dvaju radio-dokumentaraca (Ispod lipe i Slike povratka). S akademskim slikarom-grafičarom Jurom Kokezom 2014. objavljuje grafičko-pjesničku mapu Tragovi.

Gdje se skrivaju zmajevi? - izlaganje i likovna radionica - Koraljka Kuzman Šlogar

Međimurski zmajevi žive ispod zemlje, u bajkama se kao njihov dom najčešće spominju pećine, no otkrit ćemo još neka skrovita mjesta na kojima ih se može pronaći. Kriju li se možda pozoji u Zagrebu i njegovoj okolici? Naposljetku, otkrit ćemo i posjećuju li naše krajeve zmajevi iz daleke Kine i, ako da, kakve su im namjere. Na likovnoj radionici crtat ćemo zmajeve, bojati predloške, izrađivati zmajeve od papira te napraviti izložbu radova.

Koraljka Kuzman Šlogar
Diplomirala je povijest, etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, stekla potom zvanje magistrice znanosti te naposljetku i doktorirala na području humanistike, polje etnologija i kulturna antropologija.

Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku kao voditeljica Odjela dokumentacije, gdje radi na provođenju različitih projekata vezanih uz digitalizaciju građe, objavljivanje arhivskog materijala, izradu virtualnih i muzejskih izložbi, suradnju na snimanju dokumentarnih etnografskih filmova itd. Istovremeno je suradnica na više domaćih i europskih znanstvenih projekata iz područja kulturne antropologije i digitalne humanistike, autorica je niza znanstvenih i stručnih radova te sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima. Nacionalna je koordinatorica i predstavnica u europskom konzorciju za umjetnost i humanistiku DARIAH-ERIC.

Zmajevo blago - Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica

Tijekom dva sata trajanja ove kreativne radionice najmlađi posjetitelji, kao i oni stariji, čitati će i osmišljavati priče o zmajevima. Također moći će izrađivati će nakit od perlica i kamenčića koje čuva zmaj s planine, uz pomoć coprnica i vila koje su oduvijek bile prijateljica zmaja.

Centar je uz radionicu pripremio i igraonicu starih zaboravljenih igara uz koje će stariji, u sat i pol radionice, moći dozvati uspomene i sjećanja iz djetinjstva, a mlađi se upoznati sa tradicionalnim igrama svojih baka.

Zmajska radionica – radionica izrade letećih zmajeva – Ivana Miočić

Radionica je namijenjena djeci osnovnoškolske dobi ili mlađoj djeci (uz obveznu prisutnost roditelja zbog zahtjevnosti rada). Cilj radionice je da djeca kroz druženje i u veseloj atmosferi nauče izraditi letećeg zmaja koji je simbol ovogodišnjeg festivala i s kojim se kasnije mogu igrati i nastaviti druženje.

Svaki sudionik radionice dobiva set materijala potrebnih za izradu letećeg zmaja (drvena konstrukcija, najlon, špaga, materijal za dekoraciju zmaja), a voditeljica radionice usmjerava djecu kroz proces sastavljanja zmaja. Finalni produkt radionice je funkcionalan leteći zmaj kojeg dijete može ponijeti kući.

Ivana Miočić – voditeljica programa/radionice – diplomirana pedagoginja. Veliko iskustvo u radu s djecom stečeno kroz studij Pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, volonterski angažman u organizacijama civilnog društva (Udruga Portić, Udruga Terra) te kroz rad kao animator na dječjim rođendanima (Muzej djetinjstva Peek&Poke Rijeka). U radu s djecom nastojim poticati razvoj dječje mašte i kreativnosti. Sudionica na 8. i 10. izdanju Legendfesta u Pićnu gdje sam vodila radionice izrade letećih zmajeva koje su bile iznimno dobro prihvaćene i posjećene od strane djece i roditelja.

Izrada slamnate Skulpture Zmaja - voditelj radionice Nikola Faller, Udruga Slama

“Ideja za ovakve projekte sletila mi je na ramena dok sam kao student putovao negdje po prostranim panonskim ravnicama i gledao razbacane bale slame po poljima. Zadivljuje me taj prizor uvijek iznova kad ga vidim i mislim da je to samo po sebi većUmjetnost.

Ali meni se nabacivala misao kako bi se te divne lego kocke dale složiti i na neke nove načine. I tako sam počeo maštati o velikim slamnatim skulpturama… i kako je film dalje tekao, puko maštanje me više nije zadovoljavalo. Shvatio sam da sam ne bih daleko stigao, i da će za realizaciju takvih radova biti potrebna jedna cijela ekipa.Slama je zaista blago našega kraja, ona može biti uobličena uz radost stvaranja u umjetničko djelo, ali korištena i na niz drugih načina. Neke njene blagodati smo zaboravili a neke treba još tek otkriti. Slama je lako dostupan ekološki energent, a kao građevinski element i prirodan izolator postaje sve aktualnija i traženija, može se koristiti i za izradu odjevnih i uporabnih predmeta. Niz njezinih svojstava i mogućnosti je zaista velik i moglo bi se još puno napisati, ali bolje od toga je neposredno doživjeti čaroliju SLAME”, Nikola Faller.

Maja Mastnak-Car – predavanja

Sveti Juraj i Zagreb – dvije skulpture – promišlja kontekstualnu motiviranost postavljanja skulptura svetoga Jurja na određene lokacije u Zagrebu, kao i razloge za njihove relokacije. U tom je kontekstu svakako zanimljiva skulptura Molitva nad zakletim neprijateljem i njeni prvotni vlasnici, obitelj Mažuranić.
Zmije i zmajevi Sjeverne Hrvatske obrađuje legende Međimurja i Zagreba i Zagrebačke županije te će biti riječi o pozoju i kačecu i njihovoj ulozi u narodnom imaginariju.

Maja Mastnak-Car – prevoditelj i turistički vodič za Zagreb i Zagrebačku županiju s afinitetom za mitove i legende. U slobodno vrijeme tumači kulturni bestijarij kulturnog područja Balkana.

Potraga za zagubljenom predajom: Uspavani zmajevi - predavanje - Iva Silla

Ovo predavanje je nastalo po uzoru na uspješan turistički razgled grada “Uspavani zmaj” iz
radionice Secret Zagreb Walks. Predavanje će obuhvaćati sljedeće motive:

  • Predaje o zmajevima i zmijama sjeverozapadne Hrvatske
  • Priče o ukletom blagu
  • Zmajske družbe nekad i danas
  • Dvorci hrvatskih zmajskih junaka
  • Sveti Juraj zmajoubojica i Lepi Jura iz slavenskog podzemlja
  • Grabancijaši i črnoškolci – krotitelji zmajeva
Mitska bića srednjovjekovnog imaginarija - doc. dr. sc. Luka Šešo

U ovom izlaganju prikazat će se više ili manje poznata mitska bića o kojima se predodžba počela formirati tijekom antike, ali koja su u periodu srednjeg vijeka poprimila konture koje su nam poznate i danas. Naime, srednjovjekovno stanovništvo, baš kao i suvremeno, zamišljalo je vrlo neobična čudovišta, demone i razna nadnaravna bića. Stvarale su se priče o fascinantnim bićima koja su pretežno živjela na rubovima poznatog svijeta, ali se često događalo da su ta bića udaljenih krajeva vremenom “preseljena” u poznata podneblja gdje su širila strah i raspirivala maštu srednjovjekovnog puka.

Luka Šešo – Etnolog i kulturni antropolog doc. dr. sc. već godinama istražuje tradicijska vjerovanja i pučku religioznost, analizirajući odnose realnog i irealnog u individualnim i kolektivnim diskursima. Istražuje povijest vještičarenja i položaj marginalnih skupina kroz povijest.

Pričom te zovem - Margareta Peršić

„Moje drugo ime je Rapsodija, pripovjedačica lutalica. Svakoj priči znam početak i kraj. Pripovijedati ću vam priče opasne i strašne, ljubavne i one pustolovne o junacima slavnim, djevama bajnim i vremenima davnim. Pripovjedačica sam starog kova, novoga doba, a ove priče u jedan sat stanu, a sjećanja na njih traju i traju. A vi dođite, ugodno se smjestite, priču počujte, a poslije pričajte kako ste tamo i vi bili, medovinu pili i dobro se zabavili!”

Dugogodišnja pripovjedačica Margareta Peršić za male i velike u Pićnu pripovijeda zanimljive priče za male i velike. U svojim nastupima Margareta često koristi animacijske i minimalne scenske elemente kako bi uključila publiku, oplemenila priču smijehom te zvukom ili bojom doprinijela direktnijem stvaranju mentalne slike. Dosad je nastupala na brojnim festivalima i manifestacijama, u školama i vrtićima.

I ove godine na LegendFestu u Lukavcu uživati ćemo u njenim pričama.

Putevima zmajeva kroz Golubac - bake pričaju drevne priče sa Dunava (Istočna Srbija) - Klaster puteva kulture

Kako izgleda zmaj sa Dunava, kako je prokleta Jerina gradila Golubački grad, zašto je opasno nagaziti na “vilino kolo”, kako suđenice određuju ljudsku sudbinu, zašto se u selu Požeženo (Golubac, istočna Srbija) mnogi još uvek živo sećaju priča o vampiru Malom Miki, a plaše todorovaca i Todorove nedjelje, posjetioci LegendFesta mogu saznati iz jedinstvene mobilne aplikacije Putevima zmajeva kroz Golubac.

Putevima zmajeva kroz Golubac je prva mobilna aplikacija u Srbiji koja predstavlja predaje, vjekovima prenošene s koljena na koljeno, kao vrijednu nematerijalnu baštinu. Aplikacija sadrži kratke video zapise drevnih priča i legendi o zmajevima, vilama, todorovcima, vampirima, nastanku tvrđave Golubački grad, koje pričaju stariji ljudi iz golubačkih sela.

Posejtioci LegendFesta mogu pak imati i jedinstvenu priliku da premijerrno pogledaju duže verzije ovih čarobnih narodnih predanja, koje su uvod u budući dokumentarni film, kao i da uživo čuju pripovijedanje bake Dragice Popić, proglašene za najbolju pripovjedačicu natječaja za prikupljanje priča i legendi severoistočne Srbije.

Baka Dragica će, obučena u autentično odijelo toga kraja, uživo pričati priče i legende, razgovarati sa posjetiocima festivala, plesti itd.

Tri srednjovekovne dame, obučene u srednjovekovne odore sa dvorova Brankovića i Lazarevića (sa kojih su dva zmajevita junaka – Despot Stefan Lazarević i Zmaj Ognjeni Vuk, ali i jerina Branković, koja je prema predanju gradila Golubački grad), razgovarat će sa posjetiocima stavljajući se u ulogu određenih osoba i podijeliti im flajere sa kojih mogu skinuti mobilnu aplikaciju Putevima zmajeva kroz Golubac.

Zmajevi istočnog Balkana nisu onakvi kakve obično zamišljamo. Oni ne liče na guštere i ne bljuju vatru, mogu imati glavu ovna i krila, biti zmijoliki ili nalik šaranu, kakav je zmaj sa Dunava. Oni su pozitivna mitološka bića, često zaštitnici polja i usjeva od nepogoda, i imaju samo jednu “lošu” osobinu – da su veliki zavodnici! Kada se zaljube, zaborave na svoje osnovne obaveze

Kulturno turistička ruta Putevima zmajeva objedinjuje materijalnu i nematerijalnu baštinu Srbije. Kroz motiv zmajevitih junaka ispreda se priča o Lazarevićima i Brankovićima, srednjovekovnim gradovima i manastirima, narodnoj tradiciji, mitologiji. On se umnogome oslanja na Tvrđave na Dunavu. Ovaj put kulture ima potencijal da postane evropski put kulture budući da su zmajevi utemeljeni u mitologijama mnogih naroda.

Voditeljica programa je Manuela Graf, glavna menadžerica i predsjednica Upravnog odbora Klastera puteva kulture, čiji je član i Ivor Zidarić, predsjednik udruge Vala kulture.

Priče iz turopoljskog luga - KUD Mičevec

Ove priče „zbivaju“ se u davno doba, dok se Turopolje, područje između Zagreba i Siska još nazivalo Zagrebačkim poljem. U tim davnim danima najljući neprijatelj našeg naroda bili su Turci. Oni su prodirali sve do Zagreba pa su Turopoljem plijenili i robili, palili i odvodili ljude u ropstvo.

Turopoljci većinom nisu bili kmetovi već slobodni seljaci. Imali su svoju samoupravnu zajednicu koja se zvala Plemenita općina Turopolje. Ta njihova sloboština i plemenšćina, kako su je sami zvali, potječe od najstarijih dana. Unatoč kraljevskim listinama neki su velikaši napadali i pljačkali Turopoljce, hoteći ih pretvoriti u svoje kmetove. A Turopoljci su se od toga zla branili kako su mogli i umjeli. Turopolje je bilo nadaleko poznato po uzgoju sivih kovrčavih svinja koje su se žirile u velikim hrastovim šumama. Uzgajivači su ih tovili i prodavali čak i u carskom Beču.

U nekim pričama govori se o turopoljskom načinu života i o običajima koji su se prenosili s koljeno na koljeno, sve do naših dana. Neke smo događaje uzeli iz predaje, ponešto im dometnuli, a neke priče o dječacima i djevojčicama iz davnih dana, o njihovim igrama, nevoljama i radostima ispričali po knjizi Josipa Kovačevića „Jastreb iz Turopoljskog luga“.

Bajka o dva LJ - OŠ Oroslavje

Bajku o dva LJ izvode učenici petih razreda OŠ Oroslavje, članovi dramsko-recitatorske skupine (Lana Zrinski, Fran Kržak, Gabriela Knezić, Patrik Kucelj, Valentina Čehko, Izabela Herceg, Kristina Čajko, Gloria Mezdić i Dorotea Kurelja.)

Predstava je nastala prema istoimenom tekstu Marije Šorše koji je djelomično izmijenjen i skraćen, a sama predstava traje 20 minuta. Voditeljica dramsko – recitatorske skupine: Nataša Čičko

Na planetu Jabuka živi Jabučna kraljica koja ima 237 godina, ali je iznimno lijepa i izgleda kao dvadesetpetogodišnjakinja. U čemu je tajna? Naime na planetu postoji stablo jabuke od kojeg se proizvodi eliksir mladosti – jabukovoda. No, stablo se počinje sušiti te je kraljičina ljepota i mladost ugrožena. Dvorski joj savjetnici pokušavaju pomoći na različite načine, no njihovi savjeti još više uznemiruju njezino Jabučno Visočanstvo. Pozivaju i čarobnjaka Makovnjaka koji je zaljubljen u kraljicu i koji kraljici za ljubav pokušava spasiti stablo. Međutim, kraljica voli Sina Šipkovih Šuma i ne želi žrtvovati svoju ljubav kako bi spasila stablo.

Hoće li Jabučna Kraljica i Sin Šipkovih Šuma ostvariti sretnu ljubav? Pogledajte u našoj predstavi.

Zmaj s jednim krilom - Laboratorij zabave

Laboratorij zabave specijalizirao se za kulturno-umjetničke edukativne programe primarno namijenjene djeci osnovnoškolske dobi i njihovim obiteljima i odgajateljima. Djelatnost Laboratorija zabave dobila je i preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta. Jedna od popularnih predstava udruge čini edukativno interaktivni igrokaz: “Zmaj s jednim krilom”

Zmaj William je poznati zmaj s jednim krilom. Jako je brz i trenira ostale zmajeve da mogu poletjeti. No, on ne leti. Ostaje sam i sluša nevjerojatne priče ostalih zmajeva kad se vrate, no sve mu to jednog dana dojadi pa ode i on…pješke.

Na koga je sve nabasao, što je sve vidio i poželio, dobio i izgubio pogledajte u predstavi. Cilj predstave je osvijestiti, senzibilizirati djecu prema ostaloj djeci s teškoćama u razvoju.

Magična šuma - zvučna instalacija/performans – Ivo Vičić

Zvučna priča Magična šuma cjelovito je zvučno putovanje u začaranu šumu, putovanje koje u cijelosti možete doživjeti u magičnom okruženju dvorca Lukavec u Vilinskoj šumi tj. na lokaciji E. Zvučna priča biti će postavljena od 16-22h.

Zvučna priča Magična šuma vodi nas u začarani svijet šumskih stvorenja, šumskih vila i zmajeva. Uz pjesmu vila, šaputanje Malika ili mrmljanje patuljaka svoju priču priča i drveće na svoj spori, uporni drvenasti način koji je pun toplih dubokih tonova. Međutim magična šuma nije uvijek blagonaklona, ona ima i svoje tamne trenutke pogotovo noću kad se bude tamna stvorenja koja zavladaju šumom sve do jutra. Tada je najbolje pronaći neki proplanak gdje plešu vile i gdje vlada njihova dobra energija. Jutro vraća svijetlo i veselje u šumu koju donosi jednorog i svojom igrom u potoku tjera posljednje čini noći. Jutarnja vilinska pjesma sa svojom Vodenom skladbom u kojoj vile udarajući po potoku stvarajući ritam budi šumu i uz svijetlo mladog jutarnjeg sunca započinje novi dan.

Uz glasanje i zvukove čarobnih, nadnaravnih stvorenja u ovoj zvučnoj priči javljaju se i poznata nam šumska bića kao što su: gavranovi, sove, lisice ili pak žabe itd. Ambijentalne glazbene teme daju dodatnu dubinu zvučnoj priči i vode nas kroz nju. Zmajeva rika ili brundanje orijaškog medvjeda kreirani su zvukovi tehnikom zvučnog dizajna i nisu stvarni za razliku od stvarnih zvukova kao što su topot konjskih kopita ili pjev ptica u krošnjama drveća ili zvuka šumskog potoka.

Dio ovih magičnih zvukova koje je za LegendFest u Lukavcu kreirao Ivo Vičić možete poslušati na slijedećem linku https://soundcloud.com/arexx-music/legendfest-trailer

Igre zmajeva - akrobatsko - žonglerski performans i vatreni show – AcroFunkers

I ove će godine posjetitelji LegendFesta u Lukavcu moći kroz akrobatsko-umjetnički izričaj vidjeti kako to izgleda kada se zmajevi zaigraju. Performans pod nazivom „Igre zmajeva“ uključuje izvedbu akrobatskih i žonglerskih vještina troje ljudi i vatreni show. Prikladan je za djecu i odrasle kao dio večernjeg programa.
Skupina AcroFunkers prošle je godine na LegendFestu u Lukavcu izvela akrobatsko-vatrenu predstavu pod nazivom „Plamen ljubavi“, a godinu prije, u suradnji s kolegama, „Život vila i vilenjaka“.

Vojuvanje turopolcov z zmajem - performans - KUD Mičevec

Kulturno umjetničko društvo Mičevec čuvar je kulturne baštine Turopolja. Priča započinje prikazom jednog povijesnog razdoblja u Turopolju u kojem su tamošnji plemići morali u boj protiv zmaja, a inspirirani legendom o svetom Jurju. Naime, on je svetac koji je omiljen u Turopolju, njemu su posvećene mnoge crkve i mnoga mjesta, a zapravo malo tko zna reći o svetom Jurju više od onoga da se liturgijski časti 23. travnja.

O svetom Jurju ima vrlo malo pouzdanih podataka, što je i razlog da su tijekom stoljeća nastale mnoge legende, velikim dijelom u vrijeme viteštva, koje toga mučenika (vjerojatno zato što je bio vojnik) najčešće prikazuju kao viteza koji ubija zmaja i spašava princezu.

Tako smo zamislili da postoji legenda koja tvrdi kako je u jezeru u blizini Starog grada Lukavca živi zmaj, koji se svakodnevno hrani ovcama, janjadi, teladi ili drugim životinjama. Međutim, zmaj se obezobrazio, pa je počeo tražiti mladiće i djevojke. Jednom zgodom zmaj uhvati i želi pojesti princezu iz Starog grada Lukavca, no u posljedni čas spasi ju sveti Juraj iz Turopola. Župan (komeš) obeća da će uhvatiti zmaja kako bi svi stanovnici Turopolja mogli živjeti u miru. Kad je zmaj izišao iz jezera, turopolci se zaletili prema njemu i zapucali iz mušketa i kubura. Međutim, zmaj je bio otporan na metke. Svi se tada skloniše u Stari grad Lukavec gdje su brzo napunili topove i krenuli u ponovni napad. Otvorili vrata i zapucali prema zmaju koji se nalazio na mostu što je konačno otjeralo zmaja u Turopoljsku lug iz kojeg više nije izašao.

Ova zamišljena priča o zmaju u Turopolju nije istinita. Posjetitelji Legendfesta bi se trebali držati sigurnih povijesnih podataka, bez obzira koliko oni bili šturi, jer je već sama činjenica da se o svetom Jurju sačuvao spomen kroz dugi niz stoljeća važna i vrijedna poštovanja.

Ples sa Zmajevima - Prometheus Fire Show

Ovaj vatreni show priča je o ljubavi koja plamti u svakome od nas. Gradeći je od najmanjeg elementa do velikog vatrenog vrhunca artisti dočaravaju put koji svi dobro znamo, od prvog pogleda, gradnje povjerenja do prepuštanja tijela i uma osjećajima. Spaja koreografirani ples sa upotrebom vatrenih rekvizita kao što su baklje, mali vatreni hoopovi, vatreni hula hoop, vatrene loptice, vijača…

“Prometheus” fire show autorski je rad članova udruge “Razbibriga”. Cilj udruge je promoviranje, proučavanje,vježbanje i usavršavanje cirkuskih vještina, produkcija i izvođenje predstava i performansa.
Udruga „Razbibriga“ djeluje od 2008.g.

Izložba zmajeva - udruga Artefakt

Udruga Val kulture surađuje sa udrugom Artefakt iz Zagreba na projektu Kreacije vizualnog identiteta likova iz nematerijalne kulturne baštine Hrvatske (priče, bajke, predaje i mitologije). Izložba skulptura zmajeva i ostalih mitskih bića na 3. LegendFestu u Lukavcu, jedan je od rezultata ove suradnje.

Skulpture su nastale kao rezultat već spomenutog projekta čiji je glavni cilj kreiranje vizualnog identiteta fantastičnih bića i likova iz hrvatske mitologije, hrvatskih bajki, narodnih priča i predaja upotrebom najmodernijih tehnologija 3D modeliranja i 3D ispisa.

Hrvatska ima bogat i raznovrstan folklor regionalno specifičnih bajki, priča i narodnih predaja, i fascinantnu mitologiju sa panteonom bogova i drugih bića u kompleksnim i začudnim odnosima. Nažalost, većina našeg folklora slabo je ili nikako prikazana, te nema jasnog vizualnog identiteta i brandinga. Suvremeni trendovi pokazuju ostvarenje prikaza, konceptualizaciju i brendiranje koje je posebno pogodno za „oživljavanje“ bića i likova iz folklora (što vidimo po filmskoj industriji, računalnim igrama i općenito masovnim medijima) u tehnologijama digitalnog prikaza 3D modela, a najmodernije (i još u povojima) u tehnologiji 3D ispisa.
U okvirima ovog projekta cilj ove umjetničke organizacije je upotrebom najmodernijih tehnologija oživjeti bića iz Hrvatskog folklora i na taj će način konstanto obogaćivati i razvijati hrvatsku kulturnu baštinu.

Lica šamana - instalacija maski - Marina Lapardatović i Tihomir Marinković

Akademski kipar Tihomir Marinković je priznati majstor maski, a zanat je izučavao kod najboljih izrađivača venecijskih maski. S akademskom kiparicom i partnericom Marinom Lapadatović surađuje već sedam godina, a njihove se maske pojavljuju brojnim u filmovima, spotovima i u raznim multimedijalnim projektima.

Tihomir Marinković i Marina Lapadatović u svom domu u Velikoj Gorici imaju pravi karneval. Naime, njihov dom prepun je tradicionalnih i originalnih maski koje Tihomir izrađuje, a Marina ukrašava. Zanat izrade maski Tihomir je upoznao prije 20 godina u Veneciji na studiju kiparstva te u svom domu izrađuje venecijanske, ali i unikatne maske.

Kod izrade maske, kaže Tihomir, sve počinje od ideje, prvo se od gline oblikuje model, zatim se po modelu odlije kalup od gipsa. U kalup se kasnije kašira papir u nekoliko slojeva te se suši. Kad se izvadi iz kalupa, maska se obrezuje, dotjeruje, uređuje i ukrašava.

Šetnja kroz Sjeverozapadni vjetar i Mjesečeve sjene – ilustracije, projekcije, lutke i scene - Zdenko Bašić

Mjesečeve sjene naziv je izložbe ilustracija Zdenka Bašića koju će pokazati na ovogodišnjem LegedFestu, a nastalih za njegovu istoimenu knjigu u kojoj je oživio obiteljsku usmenu predaju vezanu za sjeverozapadni dio Medvednice i Samoborski kraj. Osim ilustracija na izložbi će biti pokazane i lutke, makete te drugi rekviziti korišteni pri nastanku ove knjige. Vještice iz Mjesečevih sjena pokazat će i fotografkinja Iva Lulić. Riječ je također o fotografijama snimanima za knjigu Zdenka Bašića u malom zagorskom mjestu Marigutić 2012. godine.

Koncert grupe Kries

KRIES je sedmeročlani bend koji nadahnuće pronalazi u melodijama i tekstovima tradicijskih pjesama, u slavenskoj mitologiji, dinarskom ritmu i zvukovima mediteranskih glazbala. Dosadašnjim djelovanjem Kries je prisvojio epitet najaktivnijih i najatraktivnijih predstavnika world music scene s ovih prostora. Njihove pjesme pronašle su svoje mjesto u eteru radijskih postaja diljem svijeta kao i na međunarodnim cd kompilacijama toga žanra.

Recenzije glazbenih kritičara inozemnih medija puni su hvale za njihove albume i koncerte, a virtuozna svirka i energična scenska pojava samo su neki od razloga njihovog iznimnog uspjeha kod publike širom svijeta. Osim u Hrvatskoj, Kries je nastupao na solo koncertima i festivalima u Austriji, Češkoj, Irskoj, Škotskoj, Kanadi, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Engleskoj, Maleziji, Borneu,… (Sziget Festival, United Islands, ColoursofOstrava, Rainforest World Music Festival, Celtic Connections, Balkan Fever, RTE, Roots&Blues, Druga Godba,…) Kao ideja, KRIES je nastao krajem 2002 godine, a prvi nastup imali su već u ožujku 2003. godine nastupivši u programu otvaranja ITB-a, najvećeg svjetskog sajma turizma koji je održan u Berlinu, gdje je Hrvatska imala čast biti domaćinom svečanog otvaranja.

Njihov prvi album “Ivo i Mara” objavljen je 2004. godine, a 2008. godine objavili su svoj drugi album “Kocijani” u suradnji s Martinom Swanom kao glazbenim producentom. Kries trenutno završava svoj treći album čiji se izlazak očekuje u prvoj polovici 2016. godine. Osim studijskih albuma KRIES je napravio i glazbu za cjelovečernji film “Konjanik” redatelja Branka Ivande (za koju su dobili diskografsku nagradu “Porin 2005” u kategoriji “Najbolji album originalne glazbe za kazalište, film i tv”), glazbu za dvije kazališne predstave: “Glasi iz planina” i “Potjeh”, te glazbu za promotivni film Hrvatskih autocesta.

Sastav:
Mojmir Novaković – vokal
Ivo Letunić – lijerica
AndorVégh – gajde, diple, frula, dvojnice, kaval
Krešimir Oreški – udaraljke
ErolZejnilović – električna gitara
Konrad Lovrenčić – bas gitara
Ivan Levačić – bubnjevi

Pozojeve žene - Vokalno instrumentalni sastav Jane

Jane su sudjelovale prvi puta na Legendfestu u Lukavcu 2015. godine s temom „Janine coprije“, a na ovom Legendfestu Jane će se nam se ponovno predstaviti, ali ovaj puta kao POZOJEVE ŽENE, djevojke iz Turopoljskog kraja koje je zmaj zbog ljepote glasa i stasa izabrao, oteo i uzeo za svoje supruge te koje su mu dale mnoštvo potomaka. Janice bistre kakti voda, plemenitog hrvatskog turopoljskog roda biti će odjevene u lijepe plemićke haljine, krinoline te će u njima održati koncert.

Zanimljive legende upravo su one o zmajevima koji su se zaljubljivali u ljudske djevice. Zmajevi, bar se tako čini, nisu nikada ovladali vještinom udvaranja, pa su najčešće otimali mlade djevojke iz sela, gradova, dvoraca. U pričama i legendama mnogo je slučajeva zmajsko – ljudskih pregovora o nenapadanju, a zalog ili ugovorena nadoknada zmaju je bila jedna ili više djeva, koja je dovođena i stavljana zmaju na raspolaganje. Nekako se uvriježilo mišljenje da zmajevi te djevojke pojedu za ručak ili večeru, no ima mnogo legendi u kojima djeve nisu, od strane zmajeva, tretirane kao dodatak prehrani, nego posve drugačije.

Dakle, ako je vjerovati legendama bilo je bračnih i sličnih zmajsko – ljudskih veza u prošlosti, što bi onda moglo značiti da pra- praunuci tih istih i danas žive, a intrigantnih i zanimljivih primjera se može naći. Potrebno je samo proučiti plemićke obitelji koje u svojim grbovima imaju sakrivenog zmaja. Često se zmajsku djecu smatralo zlim i opasnim stvorenjima, pa se ako su već bila u rodoslovnom stablu, baš i nisu hvalili njima.

JANE – vokalno-instrumentalni sastav osnovan je 2004. godine u Velikoj Gorici okupljanjem djevojaka koje su bile dugogodišnje članice nekoliko amaterskih folklornih društava i zborova iz Turopolja, kraja bogate folklorne tradicije. Sastav su nazvale Jane prema tradicionalnom turopoljskom ženskom imenu, prepoznatljivom za kraj iz kojeg dolaze i koji s ponosom predstavljaju.

Pjesme koje izvode obuhvaćaju područje cijele Hrvatske, a načinom izvedbe iznimno je naglašena raznolikost i bogatstvo folklornoga glazbenog izričaja domovine.Osim po zapaženim nastupima na mnogim glazbenim festivalima i suradnjama s renomiranim hrvatskim glazbenicima, Jane se mogu pohvaliti i sudjelovanjima na nekoliko državnih i svjetskih natjecanja. Tako su na zadnjoj Olimpijadi zborova u Rigi u Latviji,2014. godine Jane osvojile zlatnu medalju.

Gospodin Ivan Potočnik glazbeni je mentor sastava, za uvježbavanje repertoara zadužena je Ana Jaklinović, a organizaciju i brigu o sastavu vodi Danijel Skrbin.

Gajdaši - koncert Stjepana Večkovića i Hrvatskog gajdaškog orkestra

Posebnu poslasticu na ovogodišnjem LegendFestu u Lukavcu posjetiteljima će ponuditi Stjepan Večković i članovi Hrvatskog gajdaškog orkestra predstavljajući ovaj tradicionalni instrument. Stjepan Večković je glazbenik, solista na tradicijskim glazbalima u Ansamblu narodnih plesova i pjesama hrvatske LADO. Osim što je zaljubljenik u gajde, ovaj svestrani umjetnik svira, izrađuje i rekonstruira stara, hrvatska, tradicijska glazbala. Voditelj je seminara i radionica o starim glazbalima. Osnivač je i voditelj Centra za tradicijska glazbala Hrvatske, Hrvatskog gajdaškog orkestra i Gajdaške akademije. Urednik je i voditelj radio emisije ”Hrvatsko narodno blago” na Hrvatskom katoličkom radiju.Također, bavi se slikarstvom i pisanjem.

Kao izvođač i predavač sudjeluje na međunarodnim gajdaškim festivalima kao što su: Piping Live Dobitnik je nagrade Hrvatske glazbene unije za najistaknutijeg instrumentalistu na tradicijskim glazbalima za godinu 2000. i 2002. Godine 2003. objavio je prvi samostalni CD pod nazivom “VJETAR KOJI DODIRUJE TRSTIKU”. Dva puta za redom je predstavljao Hrvatsku na Eurosongu, godine 2005. kao član ekipe “BORIS NOVKOVIĆ feat. LADO members” u Kijevu (Ukrajina), te godine 2006. kao član ekipe Severine Vučković u Ateni (Grčka). (Glasgow-Škotska), Gajdovačka (Slovačka), William Kennedy Piping festival (Irska), itd.

Surađuje s mnogim poznatim, domaćim i svjetskim, glazbenicima. Sudjeluje u stvaranju glazbe za razne kazališne predstave i filmove (Transatlantik, Nebo sateliti, Bogorodica, Družba Isusova, Konjanik, Jozef…itd). Mnogi glazbeni projekti u kojima je sudjelovao kao suautor ili glazbenik su dobitnici diskografske nagrade PORIN.

Detalji

Počinje:
28. svibnja 2016.
Završava:
29. svibnja 2016.
Događaj Kategorije:
,
Događaj Oznake:
,

Organizator

Udruga Val kulture, Zagreb
Telefon:
+385 1 232 0538
E-pošta:
valkulture@hi.t-com.hr
Web stranice:
http://www.valkulture.hr

Lokacija

Lukavec
Lukavec, 10412 Hrvatska (Croatia) Pogledaj na Google maps-u