Loading Događanja
  • Ovaj događaj je prošao.

LegendFest NP Krka 2016.

9. srpnja 2016. - 10. srpnja 2016.

Tema festivala: VILE I VILINSKA BIĆA 

Kako vile izgledaju? Što ih može naljutiti? Što se dogodi kad izgube vlas kose? Tko su vilovnjaci i i vilenice? Zašto u hrvatskim tradicijskim vjerovanjima u unutrašnjosti Dalmacije vile imaju životinjske noge?

Ako ne možete odoljeti opojnom zovu vila i njihovom zamamnom plesu, dođite u NP Krka i zaplešite s njima u vilinskom kolu kraj čarobnog Roškog slapa. Ali oprez, možda vas odvedu u svoja vilinska kraljevstva i više nikada ne vrate. Ako želite baš to, na pravom ste mjestu!

Upoznajte se i družite sa vilama, vilovnjacima i vilenicama ali i drugim mitskim bićima iz narodnnih predaja Šibensko-kninske županije na prvom Legendfestu u NP Krka 9. i 10. srpnja 2016.

Program festivala možete preuzeti ovdje LegendFest Krka16 (.pdf)

Najavni dan (Petak 8.7.2016.)

Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik

Vilenica i vilenjak: Sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica – predavanje – mr.sc. Zoran Čiča – 18.00 – 19.00

Legende šibenskog kraja  predavanje o mitskim bićima i mitovima vezano uz Krku ali i šire područje Zagore  Prof. Marko Dragić – 19.00 – 20.00

Trg Ivana Pavla II – JU NP Krka Šibenik

Informacije – JU NP Krka i udruga Val kulture  – 19.00 – 21.00

Pričom te zovem – pričaonica i animacija – Margareta Peršić – 19.00 – 21.00

Vile vodarice s Krke – likovna radionica za djecu – 19.00 – 21.00

Vile i vilovnjaci  – plesni performans – plesni teatar Sjene – 19.00 – 20.00

Vilinski kolačići – prezentacija – udruga Kamenčić – 19.00 – 22.00

Predstavljanje programa koji sudjeluju na festivalu LegendFest sa područja Šibenika – 19.00 – 22.00

Trilja IV – cirkusko zabavni program na temu vila i poziv na festival – 20.00 – 21.00

YAMMA – koncert – glazbeni etno sastav iz Izraela – 21.30

Dani Festivala (Subota 9.7.2016. i Nedjelja 10.7.2016.)

Vilinske priče na Krki - Pripovjedačko/ likovno/ glazbeni projekt – Ana Udovičić

Autorica Ana Udovičić u Oziđanoj pećini i očaravajućem krajoliku uz rijeku Krku , pripovijeda svoje bajke iz knjige Vilinske priče, praćena glazbenom podlogom s elementima tradicijskog narodnog zvuka. Osim autorice, njene bajke čitat će i akademski glumac Jakov Bilić. Nakon šezdesetak minuta „bajkopričalice“, bit će održana i likovna radionica za djecu: Krka u legendarnom i mitskom viđena dječjim očima, koju će voditi Helena Di Liddo. Djeca će putem likovnog rada izraziti svoje viđenje onog bajkovitog što su čuli. Naime, djeca će na papiru nacrtati razne lokacije čarobnog krajolika rijeke Krke koje ih najviše inspiriraju te u njima prikazati elementi bajki s maštovitim i legendarnim bićima.

Ana Udovičić, djevojačko Bilić, rođena je 24. kolovoza 1980. u Šibeniku. Osnovnu školu i gimnaziju „Antun Vrančić“ pohađala je u Šibeniku. Novinarstvo je diplomirala 2004. godine na Zagrebačkom sveučilištu. Kao novinar radila je na RTL-u, televiziji Šibenik i Otočnom radiju Kornati, gdje je bila i autor emisija „Tragovima predaka“ i „Iz bakine škrinjice“. Od djetinjstva se bavi pisanjem pjesama i proze. Surađuje s Etnološkim odjelom Muzeja grada Šibenika, za koji je autorica serijala radio emisija „Glasovi Šibenika“. „VILINSKE PRIČE“ četvrta su Anina bajka. Do sada je objavila tri knjige za djecu i to „Tajna bakina tavana“, „ Vitezovi Rata“, i „Čuvar blaga“. U izdanju Književnog kluba Miroslav Mika Antić iz Inđije u Srbiji objavila je nekoliko pjesama u zbirkama pjesama „Noć boema 1“ , „Noć boema 2“ i „Garavi sokak“. U pripremi je još jedna knjiga za djecu i to „ Obećanje kapetana Strašnog“.

Vile, ritam, ton, slap – glazbena radionica – Lucija Stanojević i Martin Turšić

Radionica je koncipirana tako da drevna znanja o vilama i vilenjacima, mitovima i legendama vezanima uz Krku prvo kroz priču, a onda kroz glazbu prenosimo posjetiteljima festivala. Glazbena priča se na kraju radionice prezentira posjetiteljima.
U okviru radionice djeca imaju priliku upoznati se sa raznim instrumentima poput sitnih udaraljki (šuškalice, klave, kastanjete i sl.), djembea, bongosa, violine.

Let vila oblakinja – radionica plesa na svili i zračnom obruču – Valentina Barta i Ana Perišić, Udruga Traumatic Arts, Zagreb

„Na slapovima žive Vilske devke. Voda tu ne šumi, bistra je, ali se u njoj ne vidi ništa, samo se može čuti pjesma. U toj ujezerenoj vodi usred slapa se nitko nikada ne utopi.“
Prema narodnim vjerovanjima, vile su bića koja najviše od svega vole plesati pokraj jezera, no u današnje vrijeme gotovo posve su nestale te ljudi rijetko imaju priliku doživjeti čaroliju susreta s njima. Zračnim „Vilinskim plesom“ pokušat ćemo oživjeti stara narodna vjerovanja u ova nadnaravna bića uz bajkoviti zračni ples u prirodi.
Posjetiteljima Legendfesta predstavljamo svoje viđenje Vilskih devki kroz plesno-akrobatski performans „Let vila oblakinja“ na svili i zračnom obruču. Kroz atraktivne i zahtjevne discipline plesa na svili i plesa na obruču prikazuje zračni ples i igru u krošnjama drveća.
Posjetitelji se mogu okušati u zračnim akrobacijama na radionici plesa na svili i plesa na obruču u trajanju od 1 h. Na radionici ćemo zainteresiranima pokazati osnove plesa na svili i plesa na obruču. Radionica je prilagođena svim uzrastima i nije potrebno prethodno iskustvo.
Osim performansa i radionice, izvođačice će se tijekom cijelog dana pojavljivati na zračnim rekvizitima i tako pridonijeti magičnom ugođaju festivala.

Boje života – radionica crtanja fraktala – Kristina Panić

Pojam fraktali koristimo da bismo opisali oblike specifične geometrije. „Vidljivima“ ih je učinio matematičar Benoit Mandelbrot 1975.godine kada je riječ fraktal uveo kako bio opisao samo slične objekte koji nemaju jasnu dimenziju.
U svom najmanjem dijelu fraktali imaju istu strukturu kao cjelina. Fraktali se uvijek crtaju zatvorenih očiju. To daje mogućnost da se osoba, bez obzira na dob, opusti i bude u potpunosti spontana. Tehnika crtanja fraktala ima terapeutske učinke: otvaramo se polju beskonačnih mogućnosti, promjena i usklađujemo s vibracijom „Sve je moguće“.
Crtanje fraktala je metoda crtanja zatvorenih očiju pa se tako kroz izražavanje podsvijesti može očitati trenutno stanje osobe. Crtež se po određenim jednostavnim pravilima boja drvenim bojicama. Oblik linija, pritisak, način bojanja, odabir boja, veličina polja, sve su to informacije. Koristeći iste te elemente možemo djelovati korektivno i podržavajuće pa onda možemo ući u crtanje cijelog ciklusa od 21 crteža, crtati fraktal podrške za određenu situaciju,odnos ili npr. zdravlje. Crtajući uranjamo u stanje potpune predaje i sadašnjeg trenutka crtanja.
Opuštanje, prepuštanje, razvijanje kreativnosti, istraživanje i izražavanje svih dijelova sebe, prihvaćanje, poboljšanje zdravlja i vitalnosti, povećanje samopoštovanja i samopouzdanja, istinska transformacija kroz razigrano kontemplativno stanje duha samo su neki od pozitivnih učinaka ove tehnike.
Nakon radionice slijedi izložba radova u sklopu Legendfesta. Radionice su namjenjene i odraslima i djeci, u trajanju do 60 minuta.

Kristina Panić pionirka je duhovnog turizma i alternativnih oblika življenja, koji za nju nisu samo posao, nego ispunjenje djevojačkog sna, način života koji živi i promiče.
Kristina vodi tvrtku Svijet novih dimenzija, unutar koje razvija brand Tales of Croatia. Tales of Croatia je turistička agencija koja objedinjuje sve one koji žele smjelo živjeti ljudske vrijednosti: istinu, ispravno djelovanje, mir, ljubav i nenasilje.

Ljubav vila i gajdaša – radionica i prezentacija hrvatskih tradicijskih glazbala – Stjepan Večković

Uz gajde, čiji su zvuci oduvijek pratili vile, na ovoj radionici posjetitelji Legendfesta mogu upoznati i ostala tradicijska glazbala: dude, diplice, sopile, roženice, razne vrste mihova (hercegovački, dalmatinski, istarski…itd.), jedinke, dvojnice, strančicu, okarinu, šurle, samicu, trstenice, diple bez mješine te razna druga glazbala.
Voditelj radionice je Stjepan Večković, glazbenik, solista na tradicijskim glazbalima u Ansamblu narodnih plesova i pjesama hrvatske LADO. Svira, izrađuje i rekonstruira stara, hrvatska, tradicijska glazbala. Voditelj je seminara i radionica o starim glazbalima, osnivač je i voditelj Centra za tradicijska glazbala Hrvatske, Hrvatskog gajdaškog orkestra i Gajdaške akademije. Urednik je i voditelj radio emisije ”Hrvatsko narodno blago” na Hrvatskom katoličkom radiju, slikar i pisac.

Postani vila/vilovnjak – face painting, uređivanje i šminkanje – Amalija Albaneže

Niti jedno dijete nije zaboravilo na moć mašte i gotovo svakodnevno se koristi moćima za koje su odrasli zaboravili da su ih ikada imali. Djeci ne treba puno da bi se osjećali vilom ili vilovnjakom.
Malo boje i čarobnog praha potrebno je upotrijebiti da bi vam lice zablistalo vilinskim simbolima i motivima prirode. U Amalijinim umjetničkim rukama vrlo brzo počet ćete osjećati moći na koje ste već zaboravili.

Uspomene iz svijeta vila – kostimiranje djece i fotografiranje s vilom na ljuljačci

Vile su se nekada voljele družiti s ljudima. To su najčešće bila djeca ili mladi junaci. Oni koji su imali tu sreću da ih vile prime u svoje kolo dobivali su moći liječenja, i nikada više nisu u potpunosti ostali isti. Družeći se sa Vilama vodaricama u bajkovitoj prirodi Roškoga slapa, svatko će poželjeti ponijeti uspomenu sa vilinske ljuljačke pune cvijeća.
Vraćajući se u svoj uobičajeni, svakodnevni svijet sa sobom ćete ponijeti podsjetnik na moći koje ste dobili na Roškome slapu. I zaista, više nikada nećete moći ostati isti…

Pričom te zovem - Margareta Peršić

„Moje drugo ime je Rapsodija, pripovjedačica lutalica. Svakoj priči znam početak i kraj. Pripovijedati ću vam priče opasne i strašne, ljubavne i one pustolovne o junacima slavnim, djevama bajnim i vremenima davnim. Pripovjedačica sam starog kova, novoga doba, a ove priče u jedan sat stanu, a sjećanja na njih traju i traju. A vi dođite, ugodno se smjestite, priču počujte, a poslije pričajte kako ste tamo i vi bili, medovinu pili i dobro se zabavili!”

Dugogodišnja pripovjedačica Margareta Peršić za male i velike na Roškome slapu pripovijeda zanimljive priče za male i velike. U svojim nastupima Margareta često koristi animacijske i minimalne scenske elemente kako bi uključila publiku, oplemenila priču smijehom te zvukom ili bojom doprinijela direktnijem stvaranju mentalne slike. Dosad je nastupala na brojnim festivalima i manifestacijama, u školama i vrtićima.

Vile Dalmatinske zagore – prgavice ili dobrice, ljepotice ili nakaze? – glazbena pripovjedaonica – Dijana Zajec

Htjeli bismo vjerovati u ljepotu i dobrotu vila. Poznajemo ih kao prekrasne mlade djevojke rumenih obraza i duge kose, vitkog stasa i uvijek odjevene u bijelo. O vilama se često još govori da su visokog rasta lica najljepšeg što je Bog stvorio i da su lijepe kao anđeli. U okolici rijeke Krke, slično kao i u ostalom području unutrašnjosti Dalmacije, vile se spominju kao prekrasne djevojke odjevene u bijele ili plave haljine, s cvjetnim vijencima u kosi, zelenih ili plavih očiju, zlatnih pramenova . (Dragić 2013: 198).

Poznajemo ih kao čuvarice prirode, poznavateljice bilja i iscjeliteljice. Ali jesu li one baš tako besprijekorne? Znaju li biti opake i naljutiti se na ljude? O da! Ne slušate li njihove upute, otkrijete li drugima njihovo stanište i tajne koje su vam povjerile, mogli biste izgubiti sreću. Osim toga, možda ćete se iznenaditi jer vile u unutrašnjosti Dalmacije, umjesto ljudskih nogu, imaju do koljena noge kao mazge ili magaraci, a onaj koji ih vidi ne smije im se smijati jer bi ga vile kaznile. Neki stanovnici u unutrašnjosti Dalmacije ističu da se i danas mogu vidjeti tragovi vilinskih kopita u stijenama jer da su im noge kao štake s kopitima.

Što prenose narodne predaje o vilama u unutrašnjsti Dalmacije, kakva im je ćud i kako su dobile životinjske noge, saznat ćemo u pričama „Čarobna dubrava” i „Biokovska legenda”.

Vila i starac – lutkarska predstava – Nataša Jurić Stanković, Andrea Cinotti, Antoni Paškov i učenici, članovi dramske skupine OŠ Petra Krešimira IV

Kazalište sjena nastalo je prema usmenom narodnom vjerovanju o postojanju vila u Dalmatinskoj zagori. Predstava je nastala u okviru projekta Baštionica provođenog tijekom školske godine u OŠ Petra Krešimira IV. u Šibeniku, a u kojem su učenici i učitelji proučavali etnološko blago našega zavičaja. Izvode je članovi školske dramske skupine. Priča govori o narodnom vjerovanju o postojanju vila. Izvedena je u mediju kazališta sjena s bogatom glazbenom podlogom naših etnoglazbenih skupina. Dočarana je tajanstvena atmosfera predaja Dalmatinske zagore.

Izvođači: učenici Nina Mikulandra, Lana Rnjak, Matea Krnić, Mihovil Grčić, Mavro Drmać, Nika Drmać

Voditelji: Andrea Cinotti, vjeroučiteljica, Nataša Jurić Stanković, prof. hrvatskog jezika i dramska pedagoginja, Antoni Paškov, prof. likovne kulture

Predstava je predstavljala Šibensko-kninsku županiju na Državnoj smotri LiDraNo za učenike osnovnih škola i prikazana je i na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku.

Predstavu možete pogledati na YouTube

Trilja IV – cirkusko zabavni program

Davor Peršić koji sam sebe naziva profesionalnim budalašem izvodi ludo zabavan komedijaško – lakrdijaško – žonglerski kolaž program u koji uključuje publiku u brojnim točkama. Muzicira s djecom, žonglira, balansira, penje se na snažne muškarce, visi naglavačke, dijeli diplome i priča gluposti, a sve to u šaljivoj cjelini od dvadeset pet minuta.

Izrada velikog jelena od slame – Nikola Faller i udruga Slama

Jelen je kralj šume i šumskih životinja, oduvijek povezivan sa božanskim atributima u mnogim narodima i religijama: kod Slavena sa Perunom i Ljeljom, kod Kelta sa Cernunosom, Artemida kod grka, Sv Hubertus u srednjem vijeku. Na Stećcima se vrlo često pojavljuje jelen, najčešće u Hercegovini i to na zapadnoj strani kamena koja je povezana sa smrću i prelaskom duše u onostrani svijet….

“Ideja za ovakve projekte sletjela mi je na ramena dok sam kao student putovao negdje po prostranim panonskim ravnicama i gledao razbacane bale slame po poljima. Zadivljuje me taj prizor uvijek iznova kad ga vidim i mislim da je to samo po sebi već Umjetnost. Ali meni se nabacivala misao kako bi se te divne lego kocke dale složiti i na neke nove načine. I tako sam počeo maštati o velikim slamnatim skulpturama… i kako je film dalje tekao, puko maštanje me više nije zadovoljavalo. Shvatio sam da sam ne bih daleko stigao, i da će za realizaciju takvih radova biti potrebna jedna cijela ekipa.Slama je zaista blago našega kraja, ona može biti uobličena uz radost stvaranja u umjetničko djelo, ali korištena i na niz drugih načina. Neke njene blagodati smo zaboravili a neke treba još tek otkriti. Slama je lako dostupan ekološki energent, a kao građevinski element i prirodan izolator postaje sve aktualnija i traženija, može se koristiti i za izradu odjevnih i uporabnih predmeta. Niz njezinih svojstava i mogućnosti je zaista velik i moglo bi se još puno napisati, ali bolje od toga je neposredno doživjeti čaroliju SLAME”, Nikola Faller.

Let vila oblakinja – ples na svili i zračnom obruču – Valentina Barta i Ana Perišić, udruga Traumatic Arts, Zagreb

„Na slapovima žive Vilske devke. Voda tu ne šumi, bistra je, ali se u njoj ne vidi ništa, samo se može čuti pjesma. U toj ujezerenoj vodi usred slapa se nitko nikada ne utopi.”

Prema narodnim vjerovanjima, vile su bića koja najviše od svega vole plesati pokraj jezera, no u današnje vrijeme gotovo posve su nestale te ljudi rijetko imaju priliku doživjeti čaroliju susreta s njima. Zračnim „Vilinskim plesom” pokušat ćemo oživjeti stara narodna vjerovanja u ova nadnaravna bića uz bajkoviti zračni ples u prirodi. Posjetiteljima LegendFesta predstavljamo svoje viđenje Vilskih devki kroz plesno-akrobatski performans „Let vila oblakinja” na svili i zračnom obruču. Kroz atraktivne i zahtjevne discipline plesa na svili i plesa na obruču prikazujemo zračni ples i igru u krošnjama drveća.

Udruga Ples na svili (popularnije zvana Traumatic Arts) nastala je 2012. godine u Zagrebu. Udrugu je osnovala Martina Pavlović, koja djeluje kao predsjednik Udruge i danas. Udruga ima 20 članova. Stvorena iz ideje promocije zračnih akrobacija, Udruga Ples na svili kao svoje članove okuplja zračne akrobate ali i ostale cirkuske umjetnike sa ciljem ostvarivanja zanimljivih projekata. Od svojih začetaka Udruga educira zainteresirane pojedince te stvara nove izvođače u zanimljivim i atraktivnim zračnim akrobacijama.

Ples vile Leptir i Voden vile – Iva Juršić Uravić i Suzana Malović

Leptiri – čudesna stvorenja i divna bića. Inspiracija za Bajku, inspiracija za Prirodu Majku. Šarena su, lagan let, lagan slet, vole cvijeće, ples krila je njihovo umijeće. Budite poletni, budite s nama, dok širimo krila jer iz Gusjenice se pretvaramo u pravog Leptira.

Predstava je zamišljena kao spoj umjetnosti i znanosti, edukativne je prirode ali i bajkovitog karaktera. Tema predstave je prikaz potpune preobrazbe leptira (jajašce, gusjenica, kukuljica, imago) te ujedno i prikaz preobrazbe koja se odvija unutar svakog od nas. Spoj realnog motiva iz prirode „Leptira” i mitske apstraktne pojave” Voden vile” iz astralnog svijeta koja predočava nestvarno i nedodirljivo. U nju je uloženo puno truda i želje da se sama priroda i mitologija približi čovjeku ne samo kroz prizmu znanosti već i očima umjetnika. Namijenjena je djeci i odraslima.

Proljetne vile i borba šumskih vila – plesni teatar Sjene, Šibenik

Plesni teatar Sjene iz Šibenika na LegendFestu na Roškome slapu izvodi suvremeni ples koji se sastoji od:

  • koreografske minijature: SPRING FAIRIES (ulomak iz cjelovečernje predstave „Four seasons” koreografija Stošija Zrinski ). Koreografiju izvodi grupa od 16 plesačica odjevenih u bijele kostime, koje, uz nježne tonove klasične glazbe pokretima i plesnim figurama dočaravaju rađanje proljeća, cvjetanje, buđenje prirode i sve promjene koje to godišnje doba donosi.
  • koreografske minijature: FIGHT OF THE FOREST FAIRIES (ulomak iz cjelovečernje predstave „The day seven”, koreografija: Zorana Mihelčić). Točka u kojoj brzim energičnim pokretima, na jednako snažnu glazbu, brzim promjenama događanja na sceni, plesačice odjevene u crno dočaravaju nemirni duh šume, njezinu drugu stanu, tajnovitu i opasnu, kroz metaforički prikazan ples ratobornih šumskih vila.
Ples vilinskog kola – plesni performans oko jelena od slame – Nikola Faller i udruga Slama

Na Roškome slapu, uz žuborenje bistre vode, pojavljuje se nesvakidašnji prizor: ples vila oko jelena – kralja šumskih životinja.

Kada bi se u polju ili šumi vidjelo neobično svjetlo, govorilo se da vile vode kolo, a iz svojih prebivališta izlaze noću na čistine, polja i livade, gdje su osobito po sjenokoši i voćnjacima oko grmova i stabala vodile svoje vilovsko kolo i zabavljale se. Mjesta na kojima su plesale bila su lako prepoznatljiva jer je trava na njima bila zelenija i niža nego na drugim mjestima. Nitko nije smio vidjeti vilinski ples jer bi ga vile, navodno, oslijepile ili ubile pošto je vidio njihove životinjske noge. No nisu vile kažnjavale sve s kojima su se susrele tijekom svojeg plesa.

Jelen je kralj šume i šumskih životinja, oduvijek povezivan sa božanskim atributima u mnogim narodima i religijama: kod Slavena sa Perunom i Ljeljom, kod Kelta sa Cernunosom, Artemida kod grka, Sv Hubertus u srednjem vijeku. Na Stećcima se vrlo često pojavljuje jelen, najčešće u Hercegovini i to na zapadnoj strani kamena koja je povezana sa smrću i prelaskom duše u onostrani svijet….

Izložbe/Instalacije

Vilinske haljine

Izložba umjetničkih haljina u prirodnoj okolini Roškog slapa – Muzej Turopolja, Velika Gorica

Vile

Izložba fotografija/otisaka na platnima u prirodnoj okolini Roškog slapa – Iva Lulić

Izgubljene vile vodarice

Žive slike vila u prirodnoj okolini Rošokog slapa – Iva Lulić

Put u svijet vila

Umjetničko uređenje interijera i eksterijera – Amalija Albaneže i Iva Lulić

Šumske vile

Izložba slika – tajni svijet Stjepana Večkovića

Mit o Ptici

Izložba slika – Manuel Šumberac

LegendExpo

Izložba prezentacijskih vizuala proteklih festivala LegendFest u Hrvatskoj – Skradin

Gajdaši - koncert Stjepana Večkovića i Hrvatskog gajdaškog orkestra

Ima li ljepšeg mjesta za zvuke gajdi od prekrasne prirode Roškoga slapa? Zvukove tradicionalnih instrumenata posjetiteljima LegendFesta pokloniti će Stjepan Večković i članovi Hrvatskog gajdaškog orkestra.

Stjepan Večković je glazbenik, solista na tradicijskim glazbalima u Ansamblu narodnih plesova i pjesama hrvatske LADO. Osim što je zaljubljenik u gajde, ovaj svestrani umjetnik svira, izrađuje i rekonstruira stara, hrvatska, tradicijska glazbala. Voditelj je seminara i radionica o starim glazbalima. Osnivač je i voditelj Centra za tradicijska glazbala Hrvatske, Hrvatskog gajdaškog orkestra i Gajdaške akademije. Urednik je i voditelj radio emisije “Hrvatsko narodno blago” na Hrvatskom katoličkom radiju. Također, bavi se slikarstvom i pisanjem.

Kao izvođač i predavač sudjeluje na međunarodnim gajdaškim festivalima kao što su: Piping Live Dobitnik je nagrade Hrvatske glazbene unije za najistaknutijeg instrumentalistu na tradicijskim glazbalima za godinu 2000. i 2002. Godine 2003. objavio je prvi samostalni CD pod nazivom “VJETAR KOJI DODIRUJE TRSTIKU”. Dva puta za redom je predstavljao Hrvatsku na Eurosongu, godine 2005. kao član ekipe “BORIS NOVKOVIĆ feat. LADO members” u Kijevu (Ukrajina), te godine 2006. kao član ekipe Severine Vučković u Ateni (Grčka). (Glasgow-Škotska), Gajdovačka (Slovačka), William Kennedy Piping festival (Irska), itd.

Surađuje s mnogim poznatim, domaćim i svjetskim, glazbenicima. Sudjeluje u stvaranju glazbe za razne kazališne predstave i filmove (Transatlantik, Nebo sateliti, Bogorodica, Družba Isusova, Konjanik, Jozef…itd). Mnogi glazbeni projekti u kojima je sudjelovao kao suautor ili glazbenik su dobitnici diskografske nagrade PORIN.

Zvukovi vode i voden vila – koncert gonga – Kristina Panić

Na prekrasnoj lokaciji žuboreće ljepotice Krke gong nam svira Kristina Panić vođena intuicijom. Radi se o tam-tam gongu, promjera 80 cm. Gong je predivan, drevni instrument, tradicionalno korišten kako bi unio mir i dobre vibracije za određeni događaj. Koristi se u tradicijama Istoka više od 5000 godina, smatra se svetim instrumentom, jer njegov zvuk odgovara promordijalnom zvuku OM. Majstori koji su izrađivali gongove vjerovali su da ih izrađuju u pomoć viših sila, a sam način izrade bio je obavijen velom tajne. U obredima gong je sviran za prizivanje dobrih duhova i tjeranje demona, kao glazbeni instrument svirao se na proslavama, pogrebnim ceremonijama u pjesmama i kazališnim predstavama od 1790. godine gongovi se sviraju u europskim orkestrima.

Sviranje gonga se koristi i u zvuko terapiji te je dokazano blagotvorno i opuštajuće djelovanje na organizam. Od svih instrumenata koji se koriste u terapiji zvukom smatra se da gong stvara potpunu rezonanciju i inkorporira sve tonove i harmonije zvučnog spektra.

Kristina Panić pionirka je duhovnog turizma i alternativnih oblika življenja, koji za nju nisu samo posao, nego ispunjenje djevojačkog sna, način života koji živi i promiče. Kristina vodi tvrtku Svijet novih dimenzija, unutar koje razvija brand Tales of Croatia. Tales of Croatia je turistička agencija koja objedinjuje sve one koji žele smjelo živjeti ljudske vrijednosti: istinu, ispravno djelovanje, mir, ljubav i nenasilje.

Lidija Bajuk Quartet – koncert etno glazbe

LBQ čine Lidija Bajuk (glas, gitara, violina), Branko Trajkov (glas, gitara, udaraljke: tapan, udu, cajon), Stanislav Kovačić (violončelo) i Antun Božić (glas, hrvatska tradicijska glazbala: tambura, jedinka, dvojnice, diplica, gajde).

Lidija Bajuk rođena je u Čakovcu i živi u Zagrebu. Diplomirana je učiteljica, knjižničarka, etnologinja i antropologinja te doktorandica hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U šk. god. 2006./2007. kao urednica glazbene kulture uredila je tri multimedijska udžbenika i tri priručnika. Od 2012. zaposlena je kao asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku, na nacionalnom projektu Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti (09-59) Hrvatske zaklade za znanost (2012.-2014.) te institutskih internih projekata Nematerijalna kultura i digitalna humanistika i Kulturna animalistika: životinja i čovjek – interdisciplinarne analize i mnogostruke kulturne prakse (2015.).

Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskoga etnološkog društva, Matice hrvatske i International Society for Narrative Research. Od 2015. pročelnica je Odjela za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske. Objavila je sedam samostalnih zbirki pjesama pjesama, četiri knjige proze, jednu stručnu knjigu, te dvadesetak stručnih i znanstvenih radova. Objavila je šest etno audio-albuma, te jedan kantautorski.
Povremeno vodi vlastite etnoedukativne radionice za djecu i odrasle, sklada i pjeva za film. Surađuje s drugim glazbenicima, s ekološkim i humanitarnim udrugama, s kulturnim i obrazovnim institucijama. Potakla je i suorganizirala nekoliko glazbenih etnoprojekata, terenska etnografska istraživanja…

Vilinske balade – koncert – Meri Jaman, Anita Valo i Jelena Radan

Koncert VILINSKE BALADE još jedan je u nizu suradnji Meri Jaman, Anite Valo i Jelene Radan sa svojim glazbenicima, kroz koji u baladičnoj i eteričnoj atmosferi donose svoje pjesme u novom, aranžmanski prilagođenom ruhu, kako bi se uklopile u vilinski obojeno prirodno okruženje zanosnih slapova Krke.

Mjesto za mene – koncert – predstava za djecu – Marija Jaman, Anita Valo i Jelena Radan

Ovaj neobični koncert nikad ne miruje i nikad nije posve isti. Meri, Anita i Jelena zajedno su na pozornici s redateljem Ivanom Kristijanom Majićem na kojoj od pozdrava na početku pa do pljeska na kraju uz pjevanje, interakciju s djecom, zvukove gitarlele, glockenspiela, triangla, šuškalica i uz neobičnu ploču, upoznaju djecu sa jednim dječakom koji je sanjao najljepše na svijetu, čuvaricu voda, kuću luda…

Anita, Meri i Jelena sa svojim suradnicima i prijateljima donose pjesme koje tješe, koje uče, pjesme o djevojčicama i dječacima i one koje ih vode daleko, visoko…

Etnofilm o šibenskim legendama – Legende o mitskim bićima na području u blizini rijeke Krke, s naglaskom na vile - Marija Krnčević Rak, Željko Krnčević

U ovom etnofilmu bit će predstavljena mitska bića koja se spominju u pričama mještana sela u blizini rijeke Krke (prvenstveno vile). Film će biti napravljen prema kazivanjima mještana tih sela koja baštine drevna kazivanja o vilama i vilenjacima vezanima uz područje rijeke Krke, te obogaćen podacima iz dostupne literature.

Marija Krnčević Rak, kustosica u Muzeju grada Šibenika, odrasla je uz arheološke iskopine i pripovijedanja o bogatoj povijesti našeg kraja, od svoje pete godine obilazi arheološke lokalitete, proučava baštinu i nasljeđe naših predaka, pa nije ni čudo da je diplomirala etnologiju, kulturnu antropologiju i arheologiju.

Željko Krnčević, magistar arheologije, kustos Muzeja grada Šibenika koji upravo priprema doktorat o srednjovjekovnim grobljima, sigurno je po broju hobija najsvestraniji i u šibenskoj javnosti najprisutniji šibenski intelektualac. Član je šibenskog Foto kluba s najdužim stažom, inicijator je i jedna od autora popularne emisije TV Šibenika „Gurmanske ćakule”, uzgajivač ptica, osnivač stola Družbe „Braća hrvatskog zmaja” u Šibeniku, autor ideje o osnivanju šibenske gradske straže i arheološkog parka Colentum u Murteru, proizvođač nagrađivanog maslinovog ulja, vozač kartinga… Vrijedno je istaknuti i njegovu sklonost prema invalidnim osobama jer je njegova ideja suradnja Muzeja i Centra za odgoj i obrazovanje djece s intelektualnim teškoćama Šubićevac čije štićenike svake godine vodi u posjet arheološkim nalazištima Bribirska glavica i Colentum i druže se s njima jer su, reče nam, oni divni zato što su u sebi zadržali iskonsku dobrotu.

 

Detalji

Počinje:
9. srpnja 2016.
Završava:
10. srpnja 2016.
Događaj Kategorije:
,
Događaj Oznake:
,

Organizatori

Udruga Val kulture, Zagreb
Javna ustanova “Nacionalni park Krka”

Lokacija

NP Krka
Naselje BB
Lozovac, 22221 Hrvatska (Croatia)
+ Google Map
Web stranice:
www.np-krka.hr